U telefonskom razgovoru za N1 zastupnik Mosta Nikola Grmoja komentirao je najavu o otvaranju arhivske građe iz jugoslavenskog razdoblja javnosti.
Oporba danas poručuje kako se Most bavi prošlošću. Je li to istina?
VEZANE VIJESTI
Ne, ne bavimo se prošlošću. Želimo učiniti transparentnim i javno dostupnim arhivsku građu nastalu u bivšoj državi. Ovo je samo jedan od naših prijedloga jer u proceduri je 5 naših prijedloga zakona. Radi se o Zakonu o HRT-u, Zakonu o HNB-u, bavimo se konkretnim stvarima i gospodarstvo nam je u fokusu, ali isto ne vidimo zašto bi bilo tko bio protiv toga da se javno pokaže arhivska građa iz vremena bivše države i očekujemo apsolutnu podršku SDP-a za taj naš prijedlog. Ne vidimo razlog zašto bi itko, a najmanje SDP, bio protiv toga jer njihov predsjednik tvrdi da je većina članova partije prešla u HDZ. Ako je tako, SDP se nema čega bojati.
Trebaju li se bojati HDZ-ovci?
Pa zato sam i rekao… Ne vidim zašto bi u SDP-u bili protiv ovakvog prijedloga. Ono što mi smeta je prozivanje i podjele za koje smo smatrali da su prestale i zato smo i išli s prijedlogom. Sjetimo se retorike mi ili oni. Pojavom Mosta ta retorika je nestala s javne pozornice iako se političari i sad znaju skrivati iza podjela. Mi se ne bavimo tim tko je bio gdje, samo želimo arhive dati povjesničarima na uvid. Smatramo ako se svi tako budu ponašali da neće doći do lova na vještice o kojima se govori jer oni su taj lov na vještice potencirali.
Je li ovo na neki način lustracija?
Nije lustracija ako se nešto da na uvid povjesničarima. To se ne ide se protiv bilo koga. Žele se saznati činjenice. Donošenjem ovog zakona osim gradiva koje postaje dostupno u roku od 30 godina od nastanka, u cijelosti se čini dostupnim gradivo koje je za vrijeme bivše države označeno tajnim. Ako se ne donese ovaj zakon onda tajni podaci bi mogli ugledati svjetlo dana za 50 godina, a ovako postaju dostupni odmah i po sili zakona. Ovo je masovna deklasifikacija tajnih podataka iz vremena Jugoslavije koji dugo ne bi bili dostupni. A što se tiče izjava da je SDP već predao te dokumente – riječ je o građi koja je državno vlasništvo i kojoj svi moraju imati pravo na uvid bez odobrenja SDP-a kao što je danas slučaj. To je nedopsutivo u modernom društvu.
Jesu li to izmjene zakona ili potpuno novi zakon?
Ja ne znam što Ministarstvo kulture radi. Mi znamo da smo pripremili prijedlog zakona o Arhivima koji ćemo dati u proceduru, ali mislim da do naše inicijative nitko nije spominjao novi prijedlog zakona. Otvoreni smo saslušati svakoga, uostalom bit će i dva čitanja. Dva mjeseca smo pripremali ovaj zakon tako da mislimo da je ovo dobar i kvalitetan zakonski prijedlog. Spremni smo uvažiti prijedloge i napraviti najbolji mogući prijedlog.
Rekli ste da će biti izuzeti podaci poput zdravstvenog stanja nekih ljudi. Kako će se moći izdvojiti takve stvari? To je na tisuće papira i dokumenata.
Što se tiče osobnih podataka oni su i danas zaštićeni, ali u potpunosti. Mi želimo to izmijeniti tako da propišemo koji su osjetljivi podaci. Znači samo oni koji su etnički, rasni, spolni život, zdravlje, kaznena djela i prekršaji za koje postoji opravdani razlog. Neće se to odnositi na djela koja su vezana na otpor komunističkom režimu. Razmišljamo da otvorimo sve podatke o osobama koje su obnašle neke javne funkcije u Jugoslaviji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
