Treba li se predsjednik Republike birati neposredno ili posredno? Treba li šefu države povećati ili smanjiti ovlasti? O modelu biranja i predsjednika i njegovim ovlastima u TV dvoboju Točke na tjedan govorili su predsjednik Odbora za Ustav Robert Podolnjak (Most) i potpredsjednik Odbora za zakonodavstvo Orsat Miljenić (SDP).

Ove teme u žižu zanimanja vratila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja smatra da se šefa države i dalje treba birati izravno. Slažete li se?

PODOLNJAKU: “Apsolutno da. I sve što ću govoriti u toj temi nije vezano uz konkretnu osobu na položaju jer govorimo o instituciji. Prije svega radi građana moram reći da neposredan izbor predsjednika danas prevladava u europskim parlamentarnim demokracijama. To je demokratski, pučki način izbora. On u velikom mjeri legitimira šefa države. I države koje su imale parlamentarni način izbora predsjednika, koje su se godinama odupirale izravnom biranju na kraju su prihvatile taj model. Među posljednjima Slovačka i Češka. Niti jedna država koja je uvela taj model nije od njega odustala.”

Gospodine Miljeniću, smatrate da taj model treba preispitati. Zašto?

MILJENIĆ: “Mislim da je pravo pitanje ovlasti i da se sukladno njima moramo voditi. Predsjednik ima tako male da ne vidim potrebu za organiziranjem posebnih neposrednih izbora. Ne može utjecati na bitne procese u državi, takav je ustavni okvir. Ne vidim se čemu se iscrpljivati. Obavimo izbore i ništa se ne događa. Sadašnja je predsjednica ušla s obećanjem ukidanja ovršnog zakona. Podnijela je taj zahtjev, a do danas se to nije riješio. Ona na to ne može utjecati. Čemu smisao? Čemu davati obećanja koja se ne mogu ispuniti?

Idemo razgovarati i stvarno mislim da bi trebalo dati neke veće ovlasti i onda bih bio za to da ostane neposredni izbor. Ako ovlasti ostanu ovakve, predsjednika se treba birati u parlamentu.”

PODOLNJAK: “Postoji ogroman nedostatak u hrvatskom Ustavu kojeg smo mi profesori svjesni, ali i predsjedni. Problem je što predsjednik ima ovlast, može se obratiti Ustavnom sudu, ali u zakonu ne postoji rok u kojem Sud mora o tome raspraviti. U tome je problem. Sud zaprimi zahtjev, a njegovo razmatranje može odgađati godinama.”

Predsjednik, odnosno predsjednica, mora potpisati sve zakone?

PODOLNJAK: “U usporedbi s drugim državama koje imaju ustavni veto… Tamo kad predsjednik na potpis dobije ranije usvojen zakon, ako smatra da je zakon protivan ustavu, on ga ne potpisuje, već ga šalje na ocjenu ustavnosti i to je takozvani ustavni veto. Do odluke suda zakon neće stupiti na snagu, a sad ima određeni rok u kojem mora odlučiti. Kod nas pak predsjednik mora uvijek potpisati zakon, a tek onda ga može poslati na ocjenu ustavnosti, a to može trajati, a zakon postaje aktivan.”

MILJENIĆ: “Slažem se s kolegom, o tome se i radi. Imamo funkciju bez ovlasti. Predsjednik mora potpisati svaki zakon, a ne može ništa. Treba li nam onda narodni izbor? Ajmo uvesti onda ustavni taj veto, onda je predsjednik jači.”

Slažete li se s tezom da predsjednik ima malo ovlasti i da je, kako se kolkovijalno kaže, fikus? Predsjednica je odigrala ipak ulogu kada se nakon izbora odlučivalo kome dati mandat i vodila je konzultacije.

PODOLNJAK: “Postoji određeni prostor gdje šef države u tim situacijama može utjecati. Naravno, postoje odnosi kada je nužan dati mandat. Ipak, manevarski prostor postoji. Za ovo što govori kolega Miljenić mi bismo trebali promijeniti Ustav. Radna skupina predsjednika Mesića još je 2000. predlagala da se uvede ustavni veto. No to nije prihvaćeno u Saboru.”

Treba li povećati ovlasti šefa države?

PODOLNJAK: “Smatramo da je predsjednik dodatni čimbenik stabilnosti koji se pojavljuje u kritičnim, pojedinim situacijama. Imate situacije kod procesa formiranja vlade, kada predsjednik ima određenu ulogu, kada nemate vladu, kada se Sabor ne može konstituirati… Pošli smo jednu takvu epizodu i predsjednica je tada pokazala da predstavlja čimbenik stabilnosti.”

Ali to je pitanje osobnosti. Ova predsjednica je to napravila, ali Ustav ima rupe?

PODOLNJAK: “Trebalo bi kvalitetnije normirati taj proces davanja mandata, s tim davanjem potpisa.”

MILJENIĆ: “Apsolutno. U primjerima kojima smo govorili… Uloga predsjednika ili predsjednice nije toliko izražena, ne daje toliko ovlasti da bi opradavali ovakav izbor. To bi mogao raditi i netko izabran u parlamentu. Vraćam se korak unatrag – prošli smo neke nove situacije i činjeinca je da je Ustav u mnogočemu defektan i mislim da je zrelo vrijeme za razmišljanje o opsegu ovlasti predsjednika.”

Neki smatraju da se ovlasti čak moraju i smanjiti?

MILJENIĆ: Mislim da nemamo više što smanjivati. Zbog svega što se događa oko nas trebalo bi ojačati predsjednika i onda bi to opravdavalo neposredni izbor i u čitavom nizu kriza mogao bi dati stabilnost koju Sabor ne može. Sada to može samo u ratu. Ja sam za to da ostane neposredni izbor, ali s ovlastima. Sada nitko ne može ništa obećati jer ne može nikakve sprovesti. Nekakva sukreiranja politike? Ja ne vjerujem u to, treba znati tko kreira politiku.”

PODOLNJAK: “Treba dati punu sliku kad se govori o izboru u parlamentu kako bi to izgledalo. Na oko je možda lijepo, nećemo trošiti novac. U sustavim gdje biraju tako traži se šira, dvotrećinska većina pa kad to ne uspije nakon par glasovanja se ide na apsolutnu većinu. Na kraju to može samo predstavnik većine koji će izabrati svojega predsjednika, koji nema doticaja s opozicijom.”

MILJENIĆ: “Ne bih se složio. Imate u Italiji i Njemačkoj primjer ljudi koji dolaze iz opozicije i oni nemaju s tim problemima. Predsjednik je tada sasvim nepolitička osoba. Što sada imamo? Nepsoredan izbor nekoga bez stvarne ovlasti? Svaki proces se gleda prema cilju. Nije kako birate nego što dobivate s tim.”

PODOLNJAK: “Ako idemo od izbora parlamenta to je ustavna promjena i nju ne bi mogle donijeti stranke u parlamentu. Takvu bitnu odluku, uzimanje građanima pravo, to se može jedino putem ustavnog referenduma. To nije stvar stranaka da eliminira neku osobu ili odabere fikusa.”

MILJENIĆ: “Ne vidim nikakav problem u referendumu, neka građani odluče. Ali mene bi najprije zanimalo koje su ovlasti.”

Je li dobro “odrezan” mandat od pet godina?

PODOLNJAK: Imamo situaciju da nakon pet godina predsjednik koji više nije član stranke ide u ponovne izbore i tada za taj mandat traži pomoć svoje ranije stranke. To je situacija koja nije najzgodnija. Bilo je ideja da se razmišlja o samo jednom mandatu gdje bi predsjednik bio neovisna osoba, ne bi se opterećivao traženjem potpore stranke kojoj više ne pripada.”

To bi značilo duži mandat?

PODOLNJAK: “Možda ne pretjerano duži, ali čini mi se boljim da stvarno imamo jednog neopterećnog predsjednika.”

MILJENIĆ: “Ne slažem se. Mi sada imamo situaciju da predsjednika biraju građani, on mora imati stavove. Mislim da je dobro rješenje kakvo sada imamo. Nakon pet godina imate kontrolni mehanizam – to su birači.”

Za promjene Ustava u Saboru je potrebna dvotrećinska većina. Koliko je to danas realno?

PODOLNJAK: “Dvotrećinska većina nije jedini mehanizam, drugi je referendum. Kod pojedinih pitanja, naročito oko načina izbora predsjednika, to ne bih prepuštao saborskoj većini.”

Hoće li nešto takvo doći na red u ovom saziva Sabora?

PODOLNJAK: “Ovakve se ideje javljaju kada neka politička opcija nije zadovoljna predsjednikom ili ne može dobiti predsjednika.”

MILJENIĆ: “Dobro je da se razgovra, volio bih vidjeti nacrt Ustava koji bi revidirao predsjedničke ovlasti i druga tijela pa onda kako birati to sve ide u paketu. Ali razgovarati treba, apsolutno je to projekt u sljedećih pet, šest godina.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.