Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, komentirao je masovnog gašenje OPG-ova u Osječko-baranjskoj županiji.
“Nas u ministarstvu ovi podaci zabrinjavaju. Uu periodu od 2011. do 2017. bilježimo povećanje blokiranih OPG-ova, koji iznosi oko 140 obitelji, dakle, brojnih ljudskih sudbina. U veljači se isplaćuje 1,4 milijarde kuna proizvođačima, a nakon isplate prvog dijela od 1,2 milijarde kuna na ime potpora bit će ih manje”, kaže Karalić. To je pokazatelj stanja, nemamo vremena za velike analize i moramo djelovati, dodaje.
Na pitanje u čemu je problem – radi li se o puno uvoznih proizvoda, koji su jeftiniji, što ne govori o njihovoj kvaliteti ili naplati, on kaže da je situacija složena, jer čitav je niz problema od konkuretnosti do naplate. Konkurentnost se odnosi na problem tržišta, plasmana i naplate, kao i financiranja.
“Naši poljoprivrednici mogu se zadužiti po najpovoljnijim kamatama od po 4 posto, a u EU su te kamate 1 do 2 posto. Problem je i razina potpora iz proračuna u odnosu na maksimalni limit – kod nas je 80 posto. Imali smo 25 posto PDV-a, a sada je on na repromaterijal – stočnu hranu, mineralna gnojiva – 13 posto”, kaže on.
VEZANE VIJESTI
Kad je riječ o naplati, Karalić navodi da u protekla dva desetljeća Ministarstvo poljoprivrede nije ozbiljno radilo na uređivanju tržišta, pogotovo prehrambenih proizvoda. Kako bismo uredili odnose u lancu dionika od primarnih proizvođača do trgovačkih lanaca, Ministarstvo putem Zakona o zabani nepoštenih trgovačkih praksi želi ojačati ulogu proizvođača.
Na pitanje može li Ministarstvo regulirati da Agrokor plati robu od nekoliko dana, odgovara da je zakonski rok plaćanja je 60 dana i u ingerenciji Ministarstva financija. Ovim, pak, Zakonom se definiraju obaveze ugovora, koji će propisivati cijenu, kvalitetu, rok plaćanja i isplate.
“Ako se rok ne poštuje, to je nepoštena trgovačka praksa. Propisali smo kazne za te prakse – do 5 posto ukupnog godišnjeg prihoda do maksimalnih 3 milijuna kuna”, kazao je. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja će to provoditi i u slučaju da subjekt ne poštuje zakon i ne usklađuje ga sa zakonom neće uslijediti odmah kazna, nego svaka tvrtka će dobiti 40 dana da popravi nepravilnosti. Na komentar da se do tada OPG stigne ugasiti, Karalić kaže: “Nadajmo se da ne tako brzo. To nije puno vremena, ako se usporedi sa sudskim postupcija. Predmeti neće na prekršajni sud, već od rješenja do kazne AZTN-a može se doći u nekoliko mjeseci”-
Najmanjima je ujedno i najgore, navodi, kao i sektorima proizvodnje mlijeka i svinjskog mesa. Problem je i nedovoljno udruživanje malih proizvođača. Ministarstvo poljoprivrede kroz proračun daje potpore, a tu su i mjere ruralnog razvoja kojima se stimuliraju zadruge, putem kojih bi se osigurala konkurentnost i objedinjenje nabave i ponuda. One moraju imati minimalno sedam članova, vrijednost prihoda od tri milijuna kuna i onda konkuriraju za potporu od 750 tisuća kuna svake godine.
Upitan je i na što se sve odnosi nepoštena trgovina u trgovačkim lancima i može li Hrvatska ograničiti uvoz.
“Mi smo članica EU i roba iz država EU je sada unos, a ne uvoz, mi smo jedno tržište. Rumunjska je uvela zakon koji su definirali shemu kratkih lanaca opskrbe. Htjeli su urediti da domaći proizvodi moraju činiti 50 do 60 posto na policama. I mi smo sada pod pritiskom da to učinimo, no to je protivno pravilima EU. Europska komisija je prošlog tjedna pokrenula postupak infringementa što može rezultirati velikim kaznama. Mađarska je pokušala zabraniti razliku u visini marže – na domaće visoke, a na uvozne proizvode niske – tu je EK isto pokrenula postupak infringementa”, kaže Karalić.
Što se tiče kvalitete uvoznih proizvoda, koji dolaze sa svih strana svijeta i drugačijih kriterija, Karalić za primjer navodi krumpir iz BiH za koji su u Ministarstvu dobili informaciju da ima nedopuštene razine pesticida. Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva je to analizirala i ispostavilo se da je to u granicama dopuštenog.
“Imamo dvostruki sustav kontrole za domaće proizvodnje – mi kontroliramo sljedivost i označavanje, a sanitarne provjere Ministarstvo zdravstva, tako da možemo reći da je sustav kontrole kvalitetan i učinkovit”, navodi on. Smatra da apsolutno treba davati prednost domaćim proizvodima, čak i kad su skuplji – tako čuvamo radna mjesta i jedemo kvalitetno.
Upitan je imamo li potrebe uvoziti krumpir, med, češnjak, ribu.
“Nemamo potrebe uvoziti žitarice – pogotovo pšenicu i kukuruz. Uvoze se poboljšivači za pekarsku industriju, a to su sorte ili hibridi za određena svojstva tijesta. U proizvodnji jabuka, mandatina, trešanja i višanja smo samodostatni, ostalo uvozimo. Kod mesa – s peradi smo samodostatni, ostalo sve moramo uvoziti”, kazao je.
Što se tiče kvalitete uvoza, sustav je pod nadzorom, kontrolira se većim intenzitetom, i bolja je situacija, tvrdi on.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
