Samo dva dana prije privremene primjene, u saboru tematska sjednica triju odbora o CETA-i, trgovinskom sporazumu s Kanadom. Ako je suditi prema izjavama i vlasti i oporbe sporazum bi trebalo ratificirati što prije, no sindikati i nevladine udruge upozoravaju sporazum neće donijeti Hrvtaskoj ništa dobro.
Većina sudionika tematske sjednice tri saborska odbora posvećene trgovinskom spoarzumu CETA između EU-a i Kanade u ponedjeljak je izrazila očekivanje i želju da Hrvatski sabor bude među prvima koji će ratificirati taj sporazum, no predstavnici sindikata i Zelene akcije upozorili su da o sporazumu javnost nije dovoljno informirana te da o CETA-i treba provesti javnu raspravu.
Saborski Odbor za europske poslove u ponedjeljak je zajedno s Odborom za gospodarstvo i Odborom za vanjsku politiku održao sjednicu posvećenu Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu između Kanade i Europske unije (CETA) na kojoj je sporazum predstavio posebni izaslanik kanadskog premijera za CETA-u Pierre Pettigrew. Pored članova saborskih odbora na sjednici su, među ostalima sudjelovali i voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević, predstavnici sindikata i udruga gospodarstvenika i Zelene akcije.
Europski parlament odobrio je sklapanje ovoga sporazuma 15. veljače 2017. Privremena primjena CETA-e trebala bi započeti 1. travnja 2017. i trajati do okončanja ratifikacije u nacionalnim parlamentima država članica EU-a, kada će CETA stupiti na snagu.
VEZANE VIJESTI
Sporazum CETA bi trebao povećati razmjenu usluga, robe i ulaganja između Kanade i EU-a i ukinuti gotovo sve carine u trgovini između dviju strana.
Domagoj Ivan Milošević, član HDZ-a u Odboru za gospodarstvu, u uvodu sjednice, izrazio je uvjerenje da će “Hrvatski sabor u značajnoj većini podržati sporazum CETA”. Darinko Kosor je ispred HSLS-a rekao da vjeruje kako će Hrvatska biti među prvim članicama Europske unije koja će ratificirati sporazum.
Joško Klisović (SDP) je ocijenio da reguliranjem trgovinskih odnosa s glavnim partnerima EU vodi odgovornu politiku te najavio da će sporazum dobiti podršku SDP-a u Saboru. Klisović je istaknuo kako je temeljni uvjet podrške njegove stranke poštivanje postignutih standarda, od zaštite radničkih prava do zaštite okoliša u EU-u, i da je po prvim analizama sporazum kompatibilan s tim standardima.
Izaslanik kanadskog premijera za CETA-u Pierre Pettigrew u svom govoru je istaknuo kako i Kanada, poput EU-a, ima visoke standarde te dodao da kada “bi Europska unija primala počasne članove, Kanada bi bila na vrhu liste”.
Pettigrew je rekao kako sporazum u velikoj mjeri pomaže poslovanju malih i srednjih poduzeća te će hrvatske tvrtke “imati lakši pristup kanadskom tržištu i zauzeti veći prostor na policama trgovina”.
Hrvatska se pokazala kao čvrts podržavatelj sporazuma, rekao je Pettigrew i dodao kako je “impresioniran podrškom hrvatskih parlamentaraca” koji su bili jedina nacionalna delegacija koja je jednoglasno podržala sporazum u Europskom parlamentu.
Značaj sporazuma za mala i srednja poduzeća istaknuo je i voditelj Predstavništva EK u Hrvatskoj Branko Baričević i napomenuo da je 900.000 radnih mjesta u EU-u vezano uz izvoz u Kanadu. CETA je “napredan sporazum koji štiti standarde i vrijednosti” EU-a i ne ugrožava sektor javnih usluga, rekao je Baričević. CETA će donijeti brojne pogodnosti građanima i poduzetnicima, ojačati gospodarske odnose i geopolitičko savezništvo EU-a i Kanade, rekao je Baričević.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever je upozorio da je izostala rasprava u javnosti o sporazumu, a “političke elite su već unaprijed dale potporu sporazumu bez stava šireg civilnog društva”.
Još uvijek ima nepoznanica, posebice u vezi arbitražnog suda (ICS) koji će riješavati sporove između ulagača i država, ocijenio je Sever i rekao da ostaje “suzdržan oko same kvalitete sporazuma dok ne čujemo još odgovora oko niza pitanja”.
Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević rekao je da “načelno podržava sporazum” s obzirom da je u interesu izvozne industrije i otvara mogućnost ulaganja u nova radna mjesta, no upozorio je i da bi sporazum, ako se prilike koje nudi ne iskoriste, mogao dovesti do daljnjeg odlaska radno aktivnog stanovništva iz Hrvatske i povećanja potrošnje.
Matijašević je zahvalio hrvatskim europarlamentarcima koji su glasali za sporazum, ali i kritizirao “nonšalantnost” vlade u provedbi odgovarajućih gospodarskih politika. Matijašević je zaključio izlaganje izrazivši očekivanje da će sporazum nakon javne rasprave biti prihvaćen.
Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, izrazio je podršku sporazumu te ocijenio da će uklanajnje trgovinskih barijera biti poticajno za gospodarstvo.
HNS-ov Ivan Vrdoljak rekao je da je riječ o “jako važnom sporazumu” jer se odnosi na slobodu trgovine ali i slobodu čovjeka, te da se nada će što prije ući u postupak usvajanja. “Lako je biti ksenofoban, lako je sumnjati, lako se bojati, tako je lako postavljati pitanja a ne nuditi odgovore. Tako je lako imati pristup dokumentu zadnja četiri mjeseca, a ne ga pročitati”, rekao je Vrdoljak zaključivši kako se olako javnost plaši sumnjama.
Vrdoljak je rekao da se nada da će Hrvatska biti među prvim zemljama koja će, uz ogromnu većinu u Saboru ratificirati sporazum.
Savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović za gospodarstvo, Marko Jurčić, rekao je da predsjednica snažno podržava sporazum, te da hrvatsko gospodarstvo treba iskoristiti mogućnosti koje pruža.
Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije ocijenio je da se iz teksta sporazuma vidi da je on pisan prvenstveno u interesu multinacionalnih korporacija dok su poglavlja koja govore o zaštiti radnika neodređenija i manje pravne težine, te upozorio na moguće manipulacije u pokretanju sporova između ulagača i država. Radovanović je također rekao kako se, po okvirnim procjenama, “ne radi o spektakularnom gospodarskom rastu”, odnosno doprinosu povećanju BDP-a.
Gordan Maras iz SDP-a je rekao kako “u ovom trenutku ne vidi štetne posljedice sporazuma” po Hrvatsku i dodao da je uvjeren da će se u raspravi otkloniti nejasnoće i “prepreke koje neki vide”.
Predsjednik Kanadsko-hrvatske gospodarske mreže (CCBN) Josip Joe Bašić rekao je da vidi prigode za hrvatske tvrtke, te najavio da će surađivati s vladom i drugim partnerima kako bi informirali hrvatske poduzetnike o poslovanju s Kanadom te dodao da je, kao što su i drugi rekli, sporazum samo početak intenzivnije gospodarske razmjene.
Realan učinak CETA-e vrlo brzo će se vidjeti, rekao je Gordan Šamija, potpredsjednik Kanadsko-hrvatske gospodarske mreže (CCBN). prvenstveno s obzirom na ukidanje carinskih i administrativnih barijera i omogućavanje mobilnosti radne snage te izrazio nadu da će Hrvatski Sabor što prije ratificirati sporazum.
Ana Milićević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske rekla je da je zabrinjava “sveobuhvatnost sporazuma”, odnosno to što takav sporazum “zadire dublje u društvo”.
Ona je rekla da još postoje pitanja i bojazni oko funkcioniranja i nadležnosti arbitražnog suda predviđenog sporazumom te pozvala da se prije ratifikacije osim pozitivnih strana odgovarajuće iskomuniciraju i moguće negativne strane, od utjecaja na društvo do zaštite radnih mjesta.
Pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova Joseph Gene Petrić istaknuo je da sadašnja i prethodna vlada podržavaju sporazum, te napomenuo da je ovakav sporazum posebno važan za male poduzetnike jer im pojednostavljuje poslovanje na kanadskom tržištu.
Nezavisni stručnjak Dominik Vuletić ocijenio je da “imamo sveobuhvatan sporazum, ali ne i sveobuhvatnu studiju”, njegovih učinaka. Također je ocijenio da pravna zaštita državnih, odnosno nacionalnih, interesa, predviđena sporazumom ne pruža dovoljna jamstva.
CETA će ukinuti oko 98 posto carina na robe i usluge, a također osigurava uzajamno priznavanje certifikata za niz proizvoda.
Kanada će otvoriti svoja tržišta javne nabave na saveznoj i lokalnim razinama kako bi osigurala simetričan pristup tržištu.
U pregovorima je Europska unija osigurala zaštitu za više od 140 europskih oznaka zaštićenog geografskog porijekla za hranu i pića koja se prodaju na kanadskom tržištu.
U sporazum su uključene odredbe o održivom razvoju kako bi se očuvali društveni i standardi zaštite okoliša i osiguralo da trgovina i ulaganja koriste objema stranama, navodi Europski parlament.
Kako bi se ublažile bojazni građana da će sporazum dati previše moći multinacionalnim tvrtkama i da vlade neće moći zakonima zaštititi, primjerice, zdravlje i okoliš, EU i Kanada u preambuli ugovora i zajedničkoj izjavi priznaju državama pravo na zakonsku regulaciju.
Stalni arbitražni sud, koji predviđa CETA, imat će 15 profesionalnih sudaca koje će imenovati EU i Kanada. Sve rasprave na tom sudu bit će javne i postojat će mogućnost žalbe.
Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA) prvi je trgovinski sporazum koji EU sklapa s jednom od zemalja skupine G7, najvećih svjetskih gospodarstava i najdalekosežniji trgovinski sporazum koji je EU zaključila do sada.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
