Srpsko narodno vijeće predstavilo je Bilten koji donosi pregled slučajeva etnički motiviranog nasilja, revizije i negiranja povijesnih događaja te pregled slučajeva prijetnji i govorā mržnje usmjerenih protiv Srba u Hrvatskoj u prethodnoj godini. Zabilježen je porast takvih slučajeva za zabrinjavajućih 57 posto u odnosu na 2015. godinu.
Bilten je podijeljen u nekoliko cjelina: elementi historijskog revizionizma, govora mržnje ili širenja etničke netrpeljivosti u javnom prostoru; elementi historijskog revizionizma, govora mržnje ili širenja etničke netrpeljivosti u izjavama i postupcima javnih osoba; verbalne prijetnje i uvrede; fizički napadi te oštećenje, uništenje i krađa imovine.
Od fizičkih napada zabilježen je, primjerice, napad na mirovne aktiviste koji su na Trgu bana Jelačića organizirali antiratni skup u kolovozu 2016., od strane antiprosvjednika iz redova veterana i A-HSP-a. Osim aktivista, napadnuti su i novinari i fotoreporteri, srećom, samo verbalno. Za razliku od ranijih godina, navode, kada je taj isti skup protekao bez većih problema, 2016. godine ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić najprije ga je dozvolio, da bi se ubrzo predomislio i zabranio zbog, kako je naveo, “omalovažavanja Oluje” i zbog toga što bi, kako je dodao, “isti mogao izazvati uznemirenost kod građana, naročito kod branitelja, a mogao bi i poremetiti kretanje većeg broja ljudi”.
VEZANE VIJESTI
U prethodnoj godini zabilježeno je i nekoliko fizičkih napada na povratnike starije životne dobi koji žive u ruralnim krajevima, nekoliko fizičkih napada na sportaše srpske nacionalnosti koji su u Hrvatskoj igrali na gostujućim utakmicama.
Tijekom 2016. svjedočili smo, navode, i velikom broju različitih postupaka i izjava kojima se indirektno promovira netolerancija prema Srbima u Hrvatskoj ili se zahtijeva smanjenje razine stečenih prava nacionalnih manjina.
No, oni nisu pribrojani ukupnoj evidenciji, već isključivo primjeri prijetnji, vrijeđanja, fizičkih napada, iskaza kojima se promovira mržnja i/ili etnička netrpeljivost te negira, umanjuje ili opravdava zločinački karakter NDH, kao i ostali slučajevi kada se u Srbima želio izazvati strah ili im se željelo poručiti da je njihovo kulturno, vjersko i političko djelovanje u Hrvatskoj nepoželjno.
“Budući da dio žrtava zbog nepovjerenja u institucije i straha od daljnjih napada nikada ne prijavi napad ili prijetnju, svjesni smo da evidencija koju donosimo sadrži nedostatke. Iz objektivnih razloga u ovom Biltenu nije prikazan i analiziran svaki od 331 slučaja, već samo najeklatantniji primjeri”, naveli su.
Pogoršanja na političkoj sceni
Komentirali su i promjene na političkoj sceni, među kojima su posebno istaknuli ulog u ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, čovjeka koji je kazao da je državno pokroviteljstvo nad komemoracijom za žrtve ustaškog logora smrti u Jasenovcu “problem” i ustvrdio da se na njoj “ne komemorira žrtva, ne osuđuje počinitelj zločina, već se ona zloupotrebljava za rehabilitaciju jugoslavenskoga komunizma”.
Donosimo vam citate iz uvodnog dijela Biltena SNV-a:
Zbog radikalnog zaokreta udesno HDZ-a na čelu s Tomislavom Karamarkom, na red je došao i pokušaj zabrane pobačaja, a obustavljena je i reforma obrazovanja na kojoj je radio tim pod vodstvom Borisa Jokića. U pitanje su dovedena djelovanja Vijeća za elektroničke medije (VEM) i Agencije za elektroničke medije (AEM), kao i djelovanje Ureda pučke pravobraniteljice čiji godišnji izvještaj nije prihvaćen u Hrvatskom saboru, uz argumentaciju da posvećenost zaštiti prava manjina ugrožava prava većine te da je većinski narod taj kojemu prijeti stvarna opasnost.
Sve je to, uz zatiranje rada alternativnih organizacija i liberalnijih novinara na HRT-u, dovelo do pobune kulturnih radnika. Nezadovoljstvo političkom situacijom iskazano je 1. juna, kada se u znak podrške cjelovitoj kurikularnoj reformi na trgovima hrvatskih gradova okupilo preko 50.000 građana.
Za to vrijeme u javnom je prostoru bujao govor mržnje, u najvećoj mjeri usmjeren protiv Srba i zagovornika antifašizma. Zbog toga je Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV), još početkom godine predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović uputio privatno pismo u kojem je naveo da je više javnih osoba, novinara, glumaca, režisera, vjerskih vođa, političara i aktivista za ljudska prava doživjelo prijetnje i izljeve mržnje – od Mirjane Rakić, Olivera Frljića, Nine Violić i Zorana Pusića do mitropolita Porfirija. Predsjednica mu je uskoro uputila iznenađujući odgovor, i to putem svoje službene stranice. Naime, u njemu je kao žrtvu napada predstavila sebe, a osobe koje je Pupovac istaknuo u pismu označila je odgovornima za “provociranje, iritiranje pa i vrijeđanje najvećeg dijela hrvatske javnosti”, optuživši ih pritom za “neistinito prikazivanje i izrugivanje Domovinskom ratu, nijekanje stvarnosti, a implicitno i same ideje hrvatske države”.
Neprijateljsku atmosferu prema Srbima dodatno je potpirio godišnji izvještaj Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), u kojem se ističe zabrinutost zbog “iskazivanja velikosrpskog i četničkog ekstremizma na području RH”, a koje je “sve više zamijećeno među mlađom populacijom”. Bez dodatnog pojašnjenja ove tvrdnje u izvještaju se istodobno navodi da “ekstremistička scena u RH, s lijevih i desnih ideoloških polazišta, nema značajniji potencijal ugrožavanja sigurnosti”.
Snažan revizionizam
Zbog snažnog revizionističkog stava Vlade kojim se de facto težilo izjednačavanju zločinačke Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i socijalističke Jugoslavije, a što je na kraju u javnosti rezultiralo ublaživanjem naravi ustaškog režima, predstavnici žrtava Drugog svjetskog rata i antifašisti u travnju su odbili sudjelovati na državnoj komemoraciji u Jasenovcu.
Godine 2016. Hrvatski je sabor ponovno postao pokrovitelj komemoracije na Bleiburgu, a bila je to i godina u kojoj je Županijski sud u Zagrebu pod vodstvom Ivana Turudića poništio presudu iz 1946. godine kojom je nadbiskup Alojzije Stepinac osuđen na 16 godina zatvora.
Smirivanju situacije nisu pridonijele osude situacije u Hrvatskoj koje su dolazile od brojnih međunarodnih organizacija i stranih veleposlanika, kao ni stavovi članova Mosta na čelu s Božom Petrovom, koji su se izbjegavali formalno izjašnjavati o tzv. ideološkim pitanjima. Iz njihove je kvote na mjesto doministra turizma postavljen Robert Pauletić, bivši urednik huškačkog Slobodnog tjednika, koji se 2008. godine javno pohvalio da je napustio hotel u kojem su odsjeli srpski turisti.
Svoje vrijednosne stavove uskoro su izrazili i istaknutiji pojedinci te stranke: Ines Strenja Linić, koja je ratnog zločinca Mirka Norca nazvala herojem, Nikola Grmoja, koji je izjavio da je “spreman za dom” i Vlaho Orepić, koji je kao ministar unutarnjih poslova iskoristio period predizborne kampanje za brisanje nevažećih prebivališta i poručio da će Srbi zbog toga ostati bez uporišta za korištenje ćirilice u Vukovaru.
Zoran Milanović, tadašnji šef SDP-a, je u kolovozu sudjelovao na sastanku s predstavnicima veterana tokom kojeg se razmetao šovinističkom retorikom. Mislivši da će se tako valjda dodvoriti desnom biračkom tijelu, na sastanku je političko vodstvo Srbije nazvao “šakom jada”, a Plenkovićevu majku “vojnom lekarkom”.
Novi premijer, Andrej Plenković, u tom se procesu odlučio za eliminaciju Zlatka Hasanbegovića s ministarskog mjesta, pa Hasanbegović sada – uz Milijana Brkića, Brunu Esih, Željka Glasnovića i Stevu Culeja – u Hrvatskom saboru predstavlja radikalnije desno krilo. Unatoč načelnoj borbi protiv rigidne desnice unutar HDZ-a, ta je stranka i za Plenkovićeva mandata nastavila zagovarati borbu protiv “svih totalitarizama”, što u praksi predstavlja rehabilitaciju ustaškog režima. Dokazuje to spomen-ploča koju su u studenom u centru Jasenovca, nedaleko od nekadašnjeg logora smrti, podigli veterani Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) u znak sjećanja na 11 poginulih suboraca.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
