Bivši glavni državni odvjetnik i visoki pravosudni dužnosnik, odvjetnik Krunislav Olujić gostovao je u Pressingu N1 televizije.

USKOK i DORH stalno ističu da nemaju uvjeta za rad, kako je to moguće?

Možda se Glavni državni odvjetnik s pravom žali, a to je upravo onaj oblik suradnje predviđen zakonom od Državnom odvjetništvu tako i o djelokrugu hrvatske Vlade i Ministarstva pravosuđa, koje mora stvoriti materijalne i druge pretpostavke za obavljanje državnoodvjetničke dužnosti, pogotovo DORH-a. Nisu to takovi uvjeti. DORH je monokratska institucija, pod vlašću jednoga čovjeka, hijerarhijska. Tu izvire i odgovornost Cvitana, a onda moram reći da su svi predmeti istovremeno i njegovi. On ne samo da odgovara, već po zakonnu o DORH-u on može dati predmete drugom državnom odvjetniku, ili ga evocirati i sam ga uzeti meritorno riješiti. Vi imate državnih odvjetništava i dijelova USKOK-a, koji su preopterećeni, ali i drugih koji imaju mali broj predmeta. Nema zapreke da Glavni državni odvjetnik i Državnoodvjetničko vijeće odluči da se predmeti od preopterećenih da onima drugima.

Upućeni mi kažu da zbog prirode hrvatskog kriminala tu postoje tone spisa – od Fimi medije do Ivana Čehoka.

To je činjenica, ali Glavni državni odvjetnik i zamjenik moraju biti pravnici, a ako nisu onda moraju imati vještake koji će olakšati rad državnog odvjetništva i sudbene vlasti.

Prijeti li se Dinku Cvitanu? U javnosti smo saznali da mu je prijetio Mamić pa je to demantirano. On hoda s osiguranjem, za razliku od Bajića.

Cvitan ima pratnju, to je vidljivo. S obzirom na funkciju ima itekako velik krug osoba koji mu ne žele dobro, kao ni njegovoj obitelji.

Je li to uobičajeno?

Svaki od nas koji smo obnašali tu dužnost imamo oblik pratnje, ali je Bajić možda bio diskretnije čuvan, a Cvitan je dobio nešto pojačanu pratnju pa se to vidi.

Gospodin Šimac je ovih dana kazao da postoji trodioba vlasti, ali da je DORH izvan toga.

Očito je g. Šimac dugi niz godina proveo u inozemstvu pa bolje poznaje druge sustave, a naš ne. Da je pozorno čitao Ustav i Zakon o DORH-u uočio bi da je DOrH samostalno i neovisno državno tijelo, koje se ima smatrati dijelom sudbene vlasti u širem smislu. G. Šimac se poziva na njemački sustav, gdje tužiteljstvo nije dio sudbene, već izvršne vlasti i podređeno je ministru pravosuđu, koji postavlja državne odvjetnike.

Kako komentirate izjavu g. Peđe Grbina koji je Plenkovića nazvao tiraninom?

G. Grbin je na neki način rekao tri stvari: da se ponio kao tužitelj, sudac i tiranin. Ove prve dvije stoje, a treću bih ublažio, no posve sigurno ne služi na čast premijeru, ponio se neprimjereno i u suprotnosti s Ustavom, vjerujem da je povrijedio ustavno načelo trodiobe vlasti zajedničkim pojavljivanjem s g. Cvitanom. Vjerujem da Cvitan nije mogao odbiti sudjelovati na presici.

Kako?

Stekao sam dojam da je to bila politika svršenog čina i da se on nije najbolje snašao i povukao ručnu. Nikada ne bih nazočio presici koju organizira premijer, nikada nisam htio biti smokvin list Tuđmanu kad je bio predsjednik, mada je bilo bezbroj situacija u kojima se testirala moja lojalnost Tuđmanu i HDZ-u.

Hoće li Most povući kočnicu ili ako se ništa ne dogodi sa Cvitanom, ako ne ode sam, hoće li ga podržati?

Primijetili smo nakon odlaska Milanovićeve vlasti, da se Cvitan pogubio na neki način. Po onom načelu da svaka čelna osoba u sudbenoj vlasti traži svog pokrovitelja u izvršnoj. Čini se da vapi za tim pokroviteljstvom. On je prepoznat kao osoba koja je predsjednici republike odao tajnu da je uletila u mrežu, koja je određena od strane suda, u odnosu na osobe koje pripadaju kriminalnom miljeu. Tada se ipak prepoznavalo da je on to dojavio predsjednici i da je tražio zaštitu na Pantovčaku, a kasnije ju je tražio kod Mosta, koji je na neshvatljiv način stao na njihovu stranu, možda da oponiraju HDZ-u. Možda je to glavni razlog za što izvješće za 2015. još nije prošlo saborsku proceduru.

Je li se pozicija Mosta promijenila?

Ona svakako nije ugodna. Sjećate se da je Petrov rekao da na takvoj presici ne bi bio i čini mi se da se distancirao te da bi poželjno bilo distancirati se od Cvitana, koji postaje balast svima.

Odnos predsjednice republike i Cvitana: ona je kazala da bi se trebalo baviti novijim stvarima, a ne kopati po kosturima iz ormara. Kasnije je rekla da se ne bi miješala, pa je u trećem istupu spomenula MIG-ove. Kako se ona, po vama, ponaša?

I u vrijeme izbora Grabar Kitarović stavljao sam primjedbe na legitimitet njenog izbora i kazao da je očito da ne čita i ne zna čitati Ustav. Ona bi trebala voditi računa o redovitom i usklađenom djelovanju državnih vlasti i stabilnost vlasti. Čini mi se da ovakvi istupi i nepovjerenje u njihov rad u potpunom nesuglasju s ustavnim ovlastima, o čemu je trebala izravno obavijestiti g. Cvitana i izbjeći ovu situaciju u kojoj se našla svojom krivnjom.

Kažete da je Cvitan njoj rekao za prisluškivanje?

Da. Ali ako ima druge podatke, o MIG-ovima, da se DORH ne bavi nekim stvarima… Kad je rekla da se ne treba baviti prošlošću, tu nisam siguran ni je li se pozivala na oprost niza kaznenih djela počinjenih u počecima stvaranja hratske države devedesetih. Posve sigurno kao državni poglavar na tragu široke ustavne ovlasti, da nije intervenirala, da nije reagirala, a onda kad je hajka pokrenuta na Glavnog državnog odvjetnika, kao da je htjela uhvatiti nekakav val pa je izrekla doista neprimjerene stavove o radu DORH-a.

Ustavni sud, tvrdite nije sud.

On je samo po nazivu sud. Vi imate iz zemalja gdje Vrhovni sudovi obnašaju tu dužnost. U Francuskoj imate ustavno vijeće, ili drugdje imate ustavna vijeća. Kod nas je on zamišljen kao četvrta vlast, no nažalost on na tragu svojih ustavnih ovlasti on protuustavno pretvara u četvrti stupanj treće, sudbene vlasti i često svojim odlukama ostavlja dojam da je najviši sud u državi. Ne samo kod zakona. Umjesto da isključivo odlučuje o povredi ustavnih prava i sloboda u provedbi određenih postupaka, posebice kaznenih, Ustavni sud si je u nekim kaznenim postupcima dopustio luksuz da odlučuje i o činjenicama, što je nedopustivo. To je isključivo rezervirano za sudove.

Na koje slučajeve mislite?

Sanader, Glavaš, čitav niz odluka Ustavnog suda kad je odlučivao o činjenicama, što ne može. Poništio je odluke i vratio ih na redovne sudove.

Vlaho Orepić je kazao da je taj sud najveća prijetnja nacionalnoj sigurnosti i da svi suci trebaju podnijeti ostavku, pa je on tu malo reterirao, pa neki govore da nije smio to javno reći, ali svaka ti čast na izjavi?

Mislim da je ta izjava prihvatljiva. Ustavni sud je s obzirom na takvo ponašanje i izbor sudaca, pogotovo nekih, Orepić je bio u pravu. Nedopustivo je da se aktualni predsjednik suda obratio sa zahtjevom za zaštitu od g. Orepića državnom vrhu. On je četvrta vlast i kad je riječ o zakonodavnoj vlasti, nadređen im je, odlučuje o suglasnosti s odlukama Vlade i Sabora, kao i odgovornosti predsjednice. Pazite to poniženje – traži zaštitu od Orepića od onih od kojih to ne smije tražiti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.