Gost Pressinga bio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Ministar je s Dubravkom Merlićem razgovarao o "gorućim temama" poput monetizacije, obnove željezničke infrastrukture, prometnim pravcima u regiji i poziciji Hrvatske itd.

Na početku emisije komentirao je boravak na Beogradskom summitu, koji je s premijerima 16 država organizirao kineski premijer. Iako zbog poznatih razloga nije bio u Beogradu, naš premijer nije izdržao da ne kaže: ” A što su Kinezi u Srbiji napravili , jedan most , a mi smo ih napravili deset…”. Na pitanje bi li, kako sugerira premijer, boravak u Beogradu zaista bio gubljenje vremena, Hajdaš Dončić odgovara:

“Moramo napraviti razliku. Postavljen je politički format zbog lakših pregovora s Kinom. Upravo kroz taj format Kina se pokušava približiti ovim državama. Moramo znati zašto. Kineski rast pada i Kina želi plasirati svoje proizvode. U Srbiji je izgrađen jedan most, ali kako? Srbija je odabrala kraći put, ali taj put nije dobar za Hrvatsku. Nije fer da vas netko uvjetuje da kupujete njihovu robu ukoliko želite neke infrastrukturne projekte

Jedan od projekata o kojim se razgovaralo tiče se i izgradnje auto ceste Banja Luka –  Split.  Hajdaš Dončić kaže da ovdje hrvatskog interesa nema jer to može biti potencijalna konkurencija Hrvatskim autocestama. Ali taj projekt je na jednom dugom štapu. “Koji su ti automobili koji bi se vozili po tim autocestama? Premala je tu količina prometa da bi to bilo korisno”, kazao je Dončić.

Kinezi kao investitori u nizinsku željeznicu?

Kinezi su se svojedobno spominjali kao ozbiljni investitoti u nizinsku željeznicu do Rijeke. Na upit je li ta opcija definitivno otpala, Dončić odgovara negativno.

“U trenutku dok se nije znalo koji će dio Hrvatske postati osnovni koridor moglo se razgovarati o modelu koncesije. Sada ne jer je to skroz neisplativo. Sredstva za to možemo dobiti i ne treba razmišljati o koncesiji”, zaključuje.

“Komisija koja je u Hrvatskoj napravljena koja pomaže kineskim delogacijama preko njih ide većina kontakata. Nisam baš time sretan, ali su kupljene dvije dizalice. Da bismo mi znali nešto o budućnosti moramo dobro znati prošlost Kine. Nije isto trgovati s Kinom, Njemačkom i Engleskom”, dodaje.

Hoćemo li u vašem mandatu na izlazima iz Zagreba vidjeti oznake za Beograd kakve imamo recimo za: Budimpeštu, Ljubljanu , Maribor i sl?

Nemam ništa protiv. Vjerojatno da. Iskreno, nisam to ni primjetio .

Hoćete li dati ostavku ukoliko monetizacija ne prođe?

Ne, bio sam vrlo jasan u tom trenutku. Bio sam spreman na ostavku ako odustanemo prije čitavog procesa.

Razmišljate li o uvođenju vinjeta na Hrvatske autoceste?

Ne

Ukoliko monetizacija ne prođe, je li izvjesna prodaja HAC-ONC-a?

Vjerojatno da.

Hoće li Pelješki most biti gotov do 2020.godine?

Sa velikom sigurnošću mogu reći da, 90 posto.

Tko je kriv što nitko ne podržava monetizaciju?

Na upit je li upravo on kriv za činjenicu da ovakav model monetizacije ne prihvaća ni predsjednik Josipović, ministar odgovara da se djelomično slaže.

“Da je iznajmljena PR agencija možda bi taj dio bio i bolji. Monetizacija je vrlo važna za Hrvatsku. Otežavajuća okolnost u tom procesu je što se dosta autoceste doživljavaju emotivno, kao nešto što je Hrvatska izgradila. To je točno, ali moramo gledati povijest. Mi smo potrošili cca 40 milijardi kuna na to, a 90 posto od toga su krediti. Većina tih kredita je dignuta od 2005. do 2008. godine. Nije se znalo kada se treba stati jer su svi htjeli autocestu. Neke dionice su se gradile apsolutno nepotrebno. Da se stalo s izgradnjom autocesta kad se stiglo do Splita danas ne bi razmišljali o monetizaciji. Zaduženost Hrvatskih cesta je oko 13 milijardi kuna. Ja kao ministar moram gledati ceste u cjelini, a ne samo autoceste. To sve se ne može financirati.”, odlučan je ministar Hajdaš Dončić.

Kazao je i da je Mijat Stanić u jednom trenutku bio borac protiv korupcije i u jednom trenutku mu se sve zgadilo i kod njega su proradile isto emocije. Nije htio govoriti o minimalnoj ponudi za autoceste te je kazao da u drugom krugu počinju pregovori s ponuđačima. “Ono što je dobro je to što Europska komisija odlučuje i promatra ugovor da slučajno nema prikrivenih jamstava koncesionaru. Jednostavno, nema ilegalnih potpora države”, kazao je.

Dodao je da će rješenje, u slučaju da ponude ne budu zadovoljavajuće, biti to da će Vlada uz mišljenje EK krenuti u proces restrukturiranja, koji će koštati oko četiri milijarde.

“U koncesiju ide sve”

Na upit hoće li u koncesiju ići sve, ili samo profitabilan dio autocesta, Hajdaš Dončić kaže da će ići sve, a ne samo one dionice koje su profitabilne. Ja kao ministar prometa moram misliiti na sve ceste i druge projekte poput Pelješkog mosta koji će najvjerojatnije biti gotov do 2020.

“Zagreb-Lipovac i jedan dio dionice do Rijeke je profitabilan. Ali sve ide u koncesiju, ne samo profitailan dio autocesta. Ako monetizacija ne prođe ne gine nam poskupljenje goriva za 60 lipa i prodaja HAC-ONC-a.

Mi ćemo poštovati sve odluke Ustavnog suda i nećemo se miješati u referendum”, zaključio je.

Problem HŽ Carga

Vlada je s puno optimizma krenula u privatizaciju HŽ-a Carga. Na kraju se ispostavilo da Rumunji i nisu najbolji kupac. Na upit osjeća li se prevarenim u tom slučaju i što namjerava učiniti s HŽ Cargom, Hajdaš Dončić odgovara da treba ostati od 1500 do 1700 zaposlenih da mogu normalno poslovati. Cargo sada ide u završni korak odobrenja plana restrukturiranja od EK, a u tom trenutku Cargo može ostati održiv.

“Što se tiče putnčkog prometa, prvi put nabavljamo 44 nova vlaka. Zatim infrastruktura, vjerujem da ćemo riješiti problem mediteranskog pravca kroz Hrvatsku”, kazao je ministar.

“Što je socijaldemokracija 21. stoljeća? U ekonomiji spašavajući tvrtke koje moraju biti liberalizirane, ti ljudi su dobili primjerene otpremnine koja im omogućava tu tranziciju. Mi imamo vrlo dobar zdravstveni i školski sustav koji je u globalu besplatan, ali on košta”, odgovorio je ministar na pitanje što se dogodilo sa socijaldemokracijom.

“Ukoliko želimo biti fer u spašavanju poduzeća tu nema ideologije. HDZ vam nije desna stranka. Ja ih ne mogu definirati jer da su oni desnica oni bi tražili vaučere za školstvo i zdravstvo. Oni su daleko od kršćansko socijalističke stranke. Ja o njima razmišljam na pristojan način, a oni u nama vide Jugoslavene. Koji Jugoslaveni pobogu? Njihov pristup prema ekonomiji je lagano socijalistički. Naša politika je socijal-demokratska i liberalna prema manjinama”, obrušio se na HDZ.

Žestoko po HDZ-u, a bio je član stranke

Na upit kako može kritizirati HDZ, a nekada je bio članom te stranke, kaže da je to bilo 1990. i nije trajalo te da je to tada bio pokret, a ne stranka.

Prije dva tjedna nakon dvadeset i tri godine uspostavljen je let Beograd Zagreb. Leti Air Serbia ,ali ne leti Croatia Airlines.

“Ta linija je nerentabilna i pitanje je koliko dugo će to trajati. Poprilično znam koliko ljudi leti tom linijom. Air Serbia može dobivati nelegalne subvencije od vlade. Mi ne možemo to raditi. I Croatia Airlines leti samo tamo gdje joj je rentabilno”, komentirao je.

“Najsnažnija pravila u EU su pravila u zračnom prometu i telekomunikacijama upravo zbog slobodne konkurencije. Generalno godišnje deset kompanija propadne i nastane, vidjet ćemo što će biti u budućnosti, događaju se velike turbulencije u zračnom prometu”, dodaje.

Croatia Airlines nikada do sada nije imala dobit, a sada će imati zbog promjena koje je uvela. Dugoročno CA bez partnera teško može opstati. Optimist sam da će doći neki dobar strateški parnter poput Far East (Daleki istok). Za sada sljedećih godinu i godinu i pol i dalje nstavljamo s privatizacijom.

Što sa širokopojasnim internetom?

Osim željeznice prilikom stupanja na dužnost najavio je kao prioritet širokopojasni internet. Tri godine kasnije možemo konstatirati da je u Rumunjskoj prosječna brzina 12 Megabita u sec, u Bugarskoj 11 , u Sloveniji 8, a u Hrvatskoj 4,7.

“Podaci su točni, ali govorite o zemljama koje su već bile dio EU. Tek nakon odobrenja našeg programa možemo ulagati u brzi internet”, zaključio je na kraju ministar Hajdaš Dončić.