U "Točki na tjedan" gostovao je Sarajko Baksa, glavni tajnik stranke Blokirani - deblokirajmo Hrvatsku.
Na kraju siječnja bilo je 328.977 građana s blokiranim računima, odnosno 4.553 ili 1,4 posto više nego krajem siječnja 2016. godine, pokazuju podaci Financijske agencije. Njihove su nepodmirene obveze međutim rasle znatno brže – unazad godinu dana povećane su za 4,4 milijarde kuna ili 11,8 posto, na 41,36 milijardi kuna, koliko su iznosile krajem siječnja ove godine.
VEZANA VIJEST
To što dug “eksplodira” nije novost, kaže Baksa ističući da takav negativan trend postoji još od 2011. ili 2012. kada je dug iznosio 16 milijardi kuna i svake sljedeće godine je rastao za oko 6 milijardi kuna.
“Sljedeće godine ćemo imati nova zaduženja i povećanje duga za 6 milijardi kuna”, upozorava.
Gledajući strukturu duga blokiranih građana, pojašnjava, velik dio se ne odnosi na temeljni dug već na kamate i troškove ovrha: “Iz iskustva naših članova na iznos duga od 50 kuna, kad se zbroje svi troškovi iznos naraste na 1.500 kuna. Ako je dug 2.000 kuna, ukupni trošak se popenje na 35.000 kuna. To su sve dugovi koje Fina ne kalkulira”.
Baksa upozorava na ogromne iznose koje dužnici plaćaju za kamate i troškove ovrha.
“Mi imamo podatak da je to pola milijarde kuna mjesečno ili 17 milijuna kuna dnevno. Kada bi kovanice od jedne kune popločali to je 400 kilometara”, bio je slikovit Baksa opisujući koliko novca dnevno odlazi na troškove koje dužnici moraju plaćati.
Upozorava da se situacija pogoršava jer od izmjena zakona koji regulira postupak ovrhe nema još ništa, ali niti od predizbornih obećanja političara.
“Od ljeta prošle godine do danas se dug građana povećao za 126 milijuna eura. Da su političke stranke odradile obećanja, onda se naknadna dugovanja ne bi ostvarila”, kaže.
U zadnje tri godine dug blokiranih građana se povećao za oko 30 tisuća, dok je iznos ukupnog duga u tom razdoblju puno brže rastao – iznosi 20 milijardi kuna.
Baksa navodi da je građana s blokiranim računima gotovo 330 tisuća, ali i da je Fina provela ukupno 7,5 milijuna ovrha. Pojašnjava da u slučaju korisnika usluga Zagrebačkog holdinga, ako se ne plati jedna uplatnica dolaze tri ovrhe – jer je na njoj objedinjeni račun za čistoću, vodovod i stambeno.
“Ako ne platimo jednu uplatnicu, neće doći jedna ovrha već tri zasebne. Fina kalkulira da je jedna osoba ovršena, a tri su ovrhe u pitanju”, pojašnjava Baksa nelogičnosti.
U blokadi 23 godine
Potvrđuje da postoje slučajevi da su pojedini građani blokirani već 23 godine.
“To su ljudi koji nemaju novca financirati svoja dugovanja, oni ne mogu platiti ne samo temeljni dug već i izgenerirane kamate. Ima puno umirovljenika. Vidimo da se i banke žele riješiti ljudi koji nisu u stanju servisirati svoje obaveze”, kaže Baksa istučući kako se banke sve češće odlučuju na taj potez i “posao” prepuštaju agencijama koje utjeruju dug.
Baksa potvrđuje da su agnecije za naplatu duga nemilosrdne prema dužnicima: “Oni postupaju vrlo bezobzirno, ako gledamo regulativo, sve je uredno, ali način na koji on to rade je neprihvatljiv. Ton je ispočetka ljubazan, a onda postaje sve oštriji. Zovu se susjedi, rodbina, kolege na poslu kako bi se prisililo dužnika da plati dug.”
Diskriminacija
Na pitanje je li takav postupak legalan, Baksa odgovara: “Da” i dodaje: “To je ne samo omalovažavanje, to je sramoćenje koje ne prihvatiljivo u civilizairanom društvu i ne vjerujem da se to može dogoditi u bilo kojoj europskoj državi.”
Baksa zaključuje da su hrvatsaki građani diskriminirani u odnosu na druge građne EU-a kada je u pitanju naplata duga i ovršni postupci, a da to ne bi smjelo biti tako jer je Hrvatska članica Unije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
