Jadranka Kosor na N1

Bivša premijerka, Jadranka Kosor, gostovala je u Novom danu i komentirala aktualne događaje, od situacije u Agrokoru, do stanja u HDZ-u i lokalnih izbora.

Gotovo svi su zaboravili Inu, a to je bilo prvo u nizu obećanja. Je li to razlog pada rejtinga Vlade i HDZ-a?

To je bilo prvo veliko, strateško obećanje. Prošla su tri mjeseca otkako je Andrej Plenković to najavio. Ništa se nije dogodilo, postoji taj savjet kojemu je on na čelu i možda radi nešto, a mi ne znamo. Ubrzo nakon toga, upravo je Plenković najavio da će se model oblikovati na način da se proda 25 posto dionica HEP-a, a vidimo da se tu nije ništa dogodilo. Još se uvijek ne propituje u javnosti što je s tim, ali počet će i premijer se mora pripremiti na to da će novinari navaliti s pitanjima i mora dati odgovor. Nisam sigurna da je to razlog pada rejtinga, to nije velik pad. Ako bude išao ispod 30 posto, onda ćemo moći govoriti o stvarnom padu. Međutim, budući da je tu bilo nekih drugih odluka oko poskupljenja, recimo, cestarina, a to nije najavljeno u kampanji. Građani se ipak, koliko god se u Hrvatskoj sve zaboravlja, kad nešto poskupi – vrate obećanjima. Sad će se otvoriti i ta velika rasprava o porezu na nekretnine, tako da će sigurno nakon lokalnih izbora uslijediti dosta ozbiljna situacija. Nije to nijedan proces koji se može riješiti i smiriti u kratko vrijeme. Sad počinje stvarni rad i u ovo vrijeme počinje suočavanje i članova Vlade i premijera s onim što znači voditi Vladu i odgovarati za sve procese.

HEP prema svemu sudeći još nije potpisao ugovor s Inom. Obećana je cijena plina koja neće rasti, ali svi izračuni HEP-a govore o gubicima. Plenković je oštro reagirao prema upravi HEP-a, pitajući ih kome oni odgovaraju.

Javna poduzeća, dakako da Vlada nad njima obavlja glavnu kontrolu, odgovaraju prije svega građanima, kao i Vlada na kraju krajeva. Obzirom da smo imali loša i bolna iskustva u prošlosti upravo s funkcioniranjem javnih poduzeća. To je ustavna i zakonska odredba da nitko ne može potpisati ugovor za koji je vidlivo da je štetan. Nikakav pritisak iz Vlade na bilo kojeg čelnika javnog podueća ne može rezultirati potpisivanjem ugovora, ako uprava misli suprotno.

Zašto se tako puno i loše radi kad je riječ o izračunu cijene i radu HEP-a?

Teško je to procijeniti, jer je tu više ministara izašlo i rekli da se jasno kaže taj izračun. Sam je resorni ministar davao kontradiktorne izjave i nisam sigurna koliko su u Vladi sigurni u te izračune i što oni znače. Ako i znaju, u javnosti Vlada svojevrsna kakofonija. To je nešto što nije dobro ni za građane, koji se osjećaju nesigurno. Moguće da neki efekti porezne reforme, koji su imali efekta samo za one s većim plaćama, mogu se kroz tu nesigurnost izgubiti. Porezna reforma nije dotaknula one koje je trebala dogtaknuti, one koji su živjeli teško i koji i dalje žive teško. Ta vrsta kakofonije sigurno može uzrokovati da ljudi opet zaključaju svoje kućne blagajne.

Još jedna odluka je i odluka o tome da se ide u zakon o nekretninama, odnosno porezu na nekretnine. Kad je bio predložen od strane ranijih vlada, iz HDZ-a su ga kritizirali kao harač. Koji su temeljni razlozi uvođenja toga poreza?

Ne znam. Mogu smo govoriti o činjenicama za koje sam apsolutno sigurna. 2011. na izborima u našem izbornom programu, na kojemu su radili praktički isti ljudi koji i danas nešto znače u stranci, u tom programu je izrijekom pisalo što hoćemo kao stranka, a što nikako nećemo. U vrijeme nakon toga, HDZ u opoziciji na čelu s Tomislavom Karamarkom apsolutno se protivio porezu na nekretnine. Što se u međuvremenu promijenilo, to ja ne znam, ali sigurno može dodatno uzrokovati komešanje kod građana.

Već su počeli stizati i obrasci o naplati, a da nije jasno po kojoj će se cijeni i što oporezivati…

Ja znam samo ono što čitamo u medijima, ali ne znam da sam čula za javnu raspravu. To su teme o kojima članovi Vlade moraju reći što očekuju. Ovo je koalicijska Vlada, što god Most mislio o tome, ali što Most misli o tome, zagovara li porez na nekrentnine? Oni su se zabavili zakonom o arhivima, tko je bio član Udbe, ali od ovog se živi.

Najavljeno je i poskupljenje cestarina na autocestama. Je li to jedini način rješavanja problema?

Koliko se ja sjećam, upravo je i aktualni ministar prije govorio o vinjetama. Je li se od toga odustalo? Gospodarski program oporavka iz 2010. je predviđao i davanje dijelova izgrađenih autocesta u koncesiju. Tada je bilo jasno da dolaze na naplatu svi dugovi koji dolaze i da to nećemo moći financirati. Ovo će dovesti do izbjegavanja putovanja autocestom. Hoće li to generirati nova poskupljenja? I to za mnoge građane predstavlja teret. Dogodit će se opterećenje starih cesta prema moru, a vidjet ćemo kakve će to posljedice imati.

Mnoge se stvari vraćaju na naplatu, jedna od njih je i Agrokor. Temeljno je pitanje kako je stvaran. Kad će Vlada zagristi u ovaj problem i hoće li donijeti zakon o Agrokoru? Zadire li on u postavke tržišne ekonomije?

Treba postaviti pitanje što će poduzeti vlasnik, kojega nismo čuli u tijeku krize. Vlada ne može biti imuna i gledati što se događa. Otkako se Agrokor počeo širiti, postavljalo se pitanje – ako se dogode problemi u Agrokoru, kakve posljedice to može imati za gospodarstvo. Što god tko mislio, ovaj se zakon piše za Agrokor.

Kako će i može li Vlada intervenirati u privatnu tvrtku? Je li ovo presedan?

Meni se čini iz ove perspektive da bi to bilo dosta osjetljivo pitanje koje bi se moglo rušiti na Ustavnom sudu. Oni su se prezadužili i kako se mogu iz toga izvaditi. Običan svijet s pravom radi paralelu, ljudi koji su se zadužili, kako njima pomoći.

Sve ovo dolazi uoči lokalnih izbora. Zagreb će biti ključno mjesto, jer se prelamaju položaji i odnosi unutar stranaka. HDZ je u poziciji da, kako neki kažu, ima tri kandidata, Dragu Prgometa, Brunu Esih i Milana Bandića. Je li Bruna Esih veliki problem za Andreja Plenkovića?

HDZ ima jednog stvarnog kandidata, ali HDZ-ovi birači imaju izbor. I u prijašnjim izborima jedan se dio HDZ-ovih birača opredjeljivao za Milana Bandića. Prvi put se dogodilo da je predsjednik stranke tako izravno intervenirao i rekao Gradskom odboru da to ima biti kandidat.

Je li prije toga bilo da je predsjednik stranke predložio kandidata?

Uvijek je predsjedniku neki kandidat draži. Na samoj sjednici Gradskog odbora bilo je vidljivo da je komorna atmosfera. Ta atmosfera pokazuje da dio ljudi nije bio potpuno nezadovoljan. Na političkom stolu imamo posljedice odluka na parlamentarnim izborima. Esih i Hasanbegović osobni su izbor predsjednika stranke. Što god tko mislio o Esih, fascinantno je da je ona u Zagrebu dobila više od 10 tisuća glasova s 11. mjesta na listi. Plenković je jasno i za Hasanbegovića govorio. Hasanbegović ima izvorno legitimitet u HDZ-u i ima veliki legitimitet zbog broja glasova koje je dobio na izborima.

Sad je situacija prilično simptomatična. Prgomet, kao službeni kandidat, nekoliko sati prije izjavio je da je HDZ uključiva stranka, nakon toga premijer najavljuje obračun. Što će biti i što bi mogao biti rezultat ako Bruna Esih porazi HDZ-ova kandidata?

O tome itekako treba razmišljati. Ovo je bila vrlo, vrlo oštra poruka. Kad se u javnosti nekome kaže da su mu vrata otvorena, onda od toga nema odstupanja. Prgomet, kojem očito jedan dio ljudi ne može zaboraviti što je otišao iz stranke, onda je bio u Mostu, poslije toga je pokušavao dogovarati s Milanovićem, onda osnovao svoju stranku, iz koje je izašao i vratio se u HDZ i to mu taj dio ne može oprostiti.

I Andrija Hebrang je javno istupio. Zanimljivo je da svi koriste izbacivanje, kako to izgleda? Može li Zlatko Hasanbegović biti izbačen iz HDZ-a?

Ne znam bi li mogao, ja mislim da za to nitko ne bi imao hrabrosti. Sad treba povući odluku za “sretan put”. Ne da bi to izazvalo turbulencije u HDZ-u, jer ne treba zaboraviti da su ti ljudi, Hasanbegović malo više poznat, a Bruna Esih praktički nepoznata, dobili veliki broj glasova. Izbacivanje je strašan proces. Ja to gledam iz svoje perspektive, upravo je Gradski odbor HDZ-a bio formalni tužitelj pred Visokim časnim sudom, koji su tvrdili da mene treba izbaciti, jer sam teško naštetila ugledu stranke. Jedna zanimljiva situacija, kad je Švaljek počela svoju kampanju, tada ju je došla poduprijeti Dalić. Tad je bila nestranačka, ali poslije se vratila u HDZ. Zagrebački izbori bit će zanimljivi iz tisuću razloga, a tu ne treba zaboraviti ni izbore u SDP-u, jer će nećkanja Bernardića biti za njega dobri samo ako Anka Mrak Taritaš pobijedi ili uđe u drugi krug, ali u slučaju da se to ne dogodi, onda sav teret neodlučivanja, krzmanja, ide apsolutno na njegova leđa. On je i ovako i onako u puno nepovoljnijoj situaciji što se tiče izbora od Andreja Plenkovića.