HEP je na marži za plin zarađivao stotine milijuna!?

Vijesti 28. ožu 201720:11 > 20:19
Zeljko Lukunic/PIXSELL

Iako bi ugovor između Ine i HEP-a o kupovini domaćeg plina za kućanstva trebao biti potpisan najkasnije do 31. ožujka, još uvijek ga nema. Mada je HEP to demantirao, neslužbene informacije kažu da NO, jednako kao i Uprava, odbija preuzeti odgovornost, za ugovor koji bi zbog previsoke otkupne cijene plina od Ine mogao naštetiti HEP-u.

Koliku su cijenu dogovorili, nije poznato, no zna se da će HEP lokalnim distributerima plina – Energu, Gradskoj plinari Zagreb i drugima, kojih je ukupno 35, taj Inin plin morati dalje prodavati za 18 lipa po kilovatsatu (kWh), te ako s Inom ne dogovori dovoljno dobru cijenu za sebe, bit će na gubitku, piše Novi list.

 Zanimljivo je, međutim, vidjeti kako je HEP do sada, unatrag tri godine, dobro zarađivao kao veletrgovac plinom, samo posredujući između Ine kao proizvođača i 35 distributera kao kupaca koji dalje plin prodaju kućanstvima. Dosad je i HEP plaćao reguliranu cijenu plina Ini, i dalje ga, isto po reguliranim cijenama, prodavao lokalnim distributerima. Od trena kad je, u veljači 2014. godine, Vlada oduzela Ini opskrbu distributera plinom i taj posao dala HEP-u, odredila mu je i veliku maržu za posao posredovanja, u kojem nema drugog posla osim administrativnog.

Od travnja 2014. do kraja ožujka 2015. godine ta je HEP-ova marža iznosila gotovo pet lipa po kilovatsatu plina (4,77). Ta brojka sama po sebi ne govori puno, no zna li se da je Inina proizvodna cijena plina oko šest lipa po kilovatsatu, znači da je HEP bez velike muke prvih godinu dana na marži zarađivao gotovo onoliko koliko je Inina proizvodna cijena plina. Budući da mu je Ina isporučila ukupno oko 500 milijuna kubika, to znači da je HEP samo u prvoj godini posredovanja plinom na svojoj marži mogao zaraditi više od 220 milijuna kuna. Kako je 2015. za HEP bila i izuzetno hidrološki dobra godina, on ju je zaključio s ukupnom dobiti od 1,9 milijarde kuna, najboljom među svim poduzetnicima – obveznicima konsolidacije u državi. I sama očito svjesna ekstraprofita koji je omogućila HEP-u, Vlada je u ožujku 2015. godine HEP-ovu maržu spustila na dvije i pol lipe, koliko ona iznosi i sada.
I Ina “trljala ruke”

Uzme li se u obzir proizvodna cijena plina od šest lipa po kWh, očito je da je, osim HEP-a, i Ina mogla zadovoljno trljati ruke. HEP joj je plin za kućanstva 2014., i u prva tri mjeseca 2015. godine plaćao 18,4 lipe po kilovatsatu, dakle triput više od proizvodne cijene, da bi ta cijena pala na oko 17 lipa od travnja 2015. do kraja ožujka prošle godine, piše Novi list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.