Restrukturiranje gospodarskih subjekata zapalih u teškoće ne smije se prelamati preko obrtnika te mikro i malih poduzetnika, jer za njih svako neostvareno potraživanje predstavlja još veći rizik propasti nego što je to slučaj kod velikih subjekata, ističu u srijedu iz Hrvatske obrtničke komore (HOK).
Dodaju da su Vladi uputili svoje primjedbe i prijedloge za izmjene i dopune tzv. ‘lex Agrokor’.
VEZANE VIJESTI
“U cilju zaštite interesa obrtnika, kao mikro i malih poduzetnika, HOK je dostavio 4. travnja Vladi primjedbe i prijedloge za izmjene i dopune Prijedloga Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. HOK traži da Vlada razmotri dostavljene prijedloge i uputi ih kao svoje amandmane u zakonodavnu proceduru Hrvatskom saboru”, ističe se u priopćenju HOK-a.
Iz HOK-a tako predlažu da se, kako bi se čuo i glas malih vjerovnika, najmanje jedan član vjerovničkog vijeća, koje prema prijedlogu zakona može imati najviše devet članova, mora imenovati iz posebne skupine koju čine vjerovnici mikro i mali subjekti malog gospodarstva, sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva.
Pritom naglašavaju kako obrtnici i trgovačka društva koji su mikro i mali subjekti malog gospodarstva, tj. koji zapošljavanju najviše do 50 radnika, nemaju ravnopravan položaj s velikim vjerovnicima, što pokazuju i dosadašnja iskustva u stečajnim i predstečajnim postupcima.
“Iskustva provedenih stečajnih postupaka, a još više predstečajnih postupaka, ukazali su na opasnost da mali vjerovnici budu nadglasani od strane velikih vjerovnika i da stoga njihovi interesi u tim postupcima ne mogu doći do izražaja. Tako se postupak restrukturiranja gospodarskih subjekata zapalih u teškoće prelama preko onih najmanjih kojima i inače nije jednostavno držati korak i ispunjavati sve uvjete kao velikim subjektima”, kažu iz obrtničke komore.
Ističu da svako potraživanje mikro i malih subjekata koje nije ostvareno u potpunosti znači za njih još veći rizik propasti, nego što je to slučaj kod velikih subjekata i stoga je nužno osigurati njihov utjecaj kod pripreme i donošenja odluka o sklapanju nagodbe.
“Još bolje rješenje bilo bi Zakonom točno definirati moguće podskupine vjerovnika, kako to ne bi bilo posve prepušteno sudu i izvanrednom povjereniku, s time da jedna od obveznih skupina bude upravo skupina mikro i malih subjekata malog gospodarstva”, zaključuju iz Hrvatske obrtničke komore.
Pred zastupnicima Hrvatskog sabora danas će se, naime, naći tzv. ‘lex Agrokor’ kojeg je predložila Vlada, a koji bi se odnosio na kompanije s više od pet tisuća zaposlenih i obvezama većim od 7,5 milijardi kuna. Zakon se odnosi na velike kompanije koje se nađu u određenim poteškoćama, a njihov značaj i veličina imaju sistemski karakter za funkcioniranje hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava te u konačnici za ukupnu stabilnost zemlje.
Zakonom se uređuje postupak izvanredne uprave, odnosno Vlada bi predložila izvanrednog povjerenika kojeg onda odobrava i utvrđuje Trgovački sud u Zagrebu, i to ili na zahtjev samog dužnika ili na zahtjev vjerovnika, ali uz suglasnost dužnika. Uz ostalo, prijedlog zakona predviđa i osnivanje vjerovničkog vijeća, sastavljenog od najviše 9 predstavnika vjerovnika. Za sastavljanje tog vijeća vjerovnici bi se trebali razvrstati u posebne skupine ovisno o njihovom pravnom položaju. Broj članova vijeća i njihovo razvrstavanje u skupine utvrđuje sud na prijedlog izvanrednog povjerenika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
