'Nema roka za ocjenu ustavnosti lex Agrokora'

Vijesti 09. tra 201711:18 > 11:19
N1

Gost Točke na tjedan bio je predsjednik Ustavnog suda.

Kratak madant je iza Vas, desetak mjeseci, a vrlo je puno važnih odluka. Pobačaj na koji se čeka više od 20 godina, lex Vlahušić, konverzija kredita u švicarcima… Neki kažu da ste u kampanji za novi mandat?

“Nisam sigurno u kampanji, ne postoji kampanja. Mi smo na početku obećali da ćemo Sud otvoriti javnosti, počeli smo održavati konferencije za tisak i to se pokazalo dobrim jer su mediji prigovarali da je Sud zatvoren. Pitao sam suce da li da održimo konferenciju za švicarce i svi su rekli da apsolutno trebamo. To je odluka svih koji su naporno radili, ja sam samo prvi među jednakima.”

Natjecat ćete se ponovno?

“Da.”

Mati Arloviću, Antunu Palariću i Vama ističu mandati. Je li se krenulo u lobiranje u Saboru? Može li se postati ustavnim sucem bez dogovora dvije najjače stranke?

“Ne može se to nigdje u svijetu bez podrške politike. Kod nas je složenije jer je potrebna dvotrećinska većina. Bez dogovora politike nema izbornih sudaca, to je pokazao i prošli izbor. Osobno nisam u lobiranju niti ih planiram obavljati. Rad i odluke Suda su javne i Sabor će donijeti najbolju odluku. Osim mene javit će se i Arlović i Palarić i ja bih volio da i oni prođu jer bi to bila garancija stabilnosti. No nema garancije, Sabor je autonoman, bitno je da je proces otvoren. Ako ja ne prođem, neće biti nikakva tragedija.”

Uvijek je to pitanje određenog dogovaranja, konzultacija stranka pa čak i trgovine.

“Nakon što je Ustav izmijenjen i uvedena potrebna dvotrećinska većina, dogovor parlamentarnih stranaka je nužan. Ustavni sud ne utječe na nikakav način. Naša obaveza je jedino da obavijestimo kome ističe mandat. Ja koliko znam, oni sjedaju i razgovaraju. Neki to zovu dogovaranjem, neki trgovinom. ada može biti da se ne izabere nitko, ali bili bi dobro da bude isti trojav jer smo počeli rješavati probleme, vidjelo se koliko je teško bilo raditi s manjkom sudaca. Neka izaberu koga hoće, samo neka izaberu.”

Osam ste godina u Ustavnom sudu, je li način izbora problematičan i treba li ga mijenjati. Ustavni sud je zapravo politiko tijelo.

“Ne bih se baš složio, ali naravno da ima političke reperkusije. Svugdje u svijetu politika utječe na odabir sudaca. Najvažnije je da javnosti bude što više otvoren taj proces, da vidi kandidate i da možda javnost vrši pritisak na političare. Ali sve će se svesti na politički dogovor.”

Očekujete li potporu Mosta? Znamo da je njihov ministar Vlaho Orepić ušao u otvoreni sukob s Ustavnim sudom.

“Što se tiče izjava Orepića, za nas je završila priča kad se premijer ogradio i rekao da to nije stav Vlade. Ja bih bio najsretniji da se dođe do konsenzusa oko izbora.”

Puno kontroverzi izazvala je i odluka Suda po pitanju presude Ivi Sanaderu. DORH vodi istrage jesu li ustavni suci primali mito?

“Sama odluka Ustavnog suda, ja i dan-danas kod nje stojim. Besprijekorna je s ustavno-pravnog aspekta i nisam čuo nijednog stručnjaka da ju je doveo u pitanje. Razumijem osjetljivost javnosti. Ovaj drugi dio, reći da je Ustavni sud ili da su suci primili mito… To je takva teška osoba da je neodgovorno tako nešto lansirati u javnost. Sud zna tko je to napravio i priopćio sam to glavnom državnom odvjetniku Cvitanu. I bivša predsjednica Suda u medijima je tada oštro reagirala, tužila novinara koji je to pustio i dobila nepravomoćnu presudu za klevetu. Ja sam opet reagirao kad je došlo do ovog sukoba INA-e i MOL-a, pozvao sam nadležna tijela da sve ispitaju. Cvitan je priopćio da će provoditi izvide, ja to pozdravljam i ne sumnjam u njegovu profesionalnost. Samo molim da to bude u razumnom roku. Kad bi se doista utvrdilo da su neki suci primili mito trebalo bi raspustiti Sud i hapsiti jer je to ravno izdaji. Uvjeren sam da će se to pokazati neistinom, onda i taj koji je to lansirao treba snositi odgovornost.”

Tko je to?

“Rekao sam Cvitanu, nije na meni da to ja u javnosti govorim.”

Bi li bilo bolje da DORH završi istragu prije odabira da se prije odvjetništvo odredi prije odabira sudaca?

“Takve insinuacije dovode pitanje povjerenje svih građana u ustavni sud i državne istitucije. Vjerujem da će DORH i USKOK izvršiti svoje obećanje, ali da na miru i temeljito sve provjere i sigurno bi bilo dobro da se to raščisti prije odabira sudaca. Ali ne treba na njih ni vršiti pritisak. Neka sve temeljito ispitaju i javnosti priopće rezultate i propisane mjere.”

Važna je bila vaša nedavna odluka o Zakonu o konverziji kredita u švicarskim francima. Odlučili ste da je zakon Ustavan, no banke se sada žale i govore da nije u skladu s europskim zakonodavstvom.

“Ha to je pravo banaka koje mogu biti nezadovoljne odlukom. Što se tiče hrvatskog pravnog sustava ta je priča završena. Mi smo detaljno obrazložili zašto smatramo Zakon ustavnim. “

Sud je u odluci upozorio na ulogu regulatora, kažete da je bilo propusta HNB-a?

“HNB je samostalan i neovisan i mi sigurno nećemo prozivati. Oni odgovaraju Saboru i nije na nama da pozivamo na odgovornost. Rekli smo da za razliku od austijiskog regulatora, koji je na različite načine upozoravao na opasnost od takvih kredita, utvrdili smo da naš regulator to nije.

Kako je moguće da se se za 10 kuna nekoga ovrši, a drugome se za milijarde radi zakon?

“Mislite na lex Agrokor. Tu moram biti jako oprezan jer će on vjerojatno doći na ocjenu ustavnosti i sve što bih rekao bilo bi prejudiciranje. Načelno mogu reći da, kao i kod konverzije, sva prava osim prava na život se mogu ograničiti ako postoji legitiman cilj. Je li toga bilo to će se vidjeti. Pri tom se moraju poštivati ustavni zahtjevi, Vlada mora dobro obrazložiti legitiman cilj, da je ta mjera nužna, da se na drugi način nije moglo.”

Postoji li rok za ocjenu ustavnosti?

“Ne postoji.”

Velika je bila i odluka Suda o zakonu o pobačaju te je izazvala brojne kontroverze. Vi ste deklarirani katolik, jeste li imali problema sa savjesti?

“Ja sam praktički vjernik i sigurno da ni meni to pitanje nije bilo jednostavno po mom svjetonazoru. Isto smatram da život počinje začećem. Ja svoj stav ne smijem nametati drugima niti nije na nijednom Ustavnom sudu da odredi kad počinje život. Uz sve to nisam imao dilemu u nijednom trenu kako ću glasati jer što je alternativa – zabrana. Ona bi samo dovela do povećanja smrtnosti žena, ilegalnih pobačaja, a to nije cilj. Ja sam protiv pobačaja, ali sam protiv zakonske zabrane. Nijedna žena neće to učiniti jer joj je drago, nego je iz raznih razloga prisiljena na to.”

Dali ste Saboru rok od dvije godine za novi zakon. Smije li se i bi li bilo u skladu s Ustavom da se na nekin način oteža pravo na pristup pobačaju?

“Po mom mišljenju, ako bi se bitno postrožili uvjeti u odnosu na sadašnji zakon po meni bi to bilo izigravanje odluke Suda i ne bismo nešto takvo dopustili.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.