Proračun bi mogao plaćati repove i sporove zbog lex Agrokora

Bivši ministar gospodarstva i poduzetnik Goranko Fižulić gostovao je u Novom danu i komentirao stanje u Agrokoru.

Je li Ante Ramljak uzeo u svoje ruke sudbinu Agrokora, kao i sudbinu Vlade, upitan je na početku.

“Ramljak je praktički stečajni upravitelj, a lex Agrokor je zakon o predstečajnoj nagodbi pisan za najvažnijeg klijenta – Agrokor. Cijela situacija će trajati dugo i obilježit će sudbinu Vlade. Kad stignu plaće i kad se uspostavi dobavni lanac, to neće više biti prve minute dnevnika nego petnaeste, a onda ćemo se time zabavljati kad dođe do prodaje i otpuštanja. Puno toga će se događati ispod radara domaće javnosti i one u regiji”, navodi Fižulić.

To bi moglo utjecati na uspjeh ili neuspjeh Vlade, dodaje on.

O čemu uspjeh ovisi, upitan je Fižulić.

“Zakon ima niz dvojbi koje su izazvale mnogo pažnje i negativnih komentara od strane pravnika i ustavnih stručnjaka, no povjerenik ih ne mora koristiti. Pitanje je hoće li se ravnopravno tretirati dobavljači – postoji mogućnost da će neki vjerovnici dobiti više ili sve, a neki manje. To je opasna igra”, navodi on.

Mi smo fokusirani na jednu šestinu duga

Podsjeća da su dvije trećine duga je pod kontrolom stranih pravnih osoba, da dvije trećine duga pripada bankama i onima koji su upisali obveznice.

“Mi smo koncentrirani zapravo na manje od jedne šestine duga (dobavljačima) – to čak nisu isporučene robe, nego prikriveno financiranje jedne kompanije. Konzum je tu u fokusu, a Agrokor nije Konzum. Osim toga, samo pola njegovog prihoda se nalazi u Hrvatskoj, a namirenje ne ide samo iz hrvatske imovine, već i one u Srbiji i Sloveniji, za koje lex Agrokor ne vrijedi i izvan domašaja je Vlade”, navodi Fižulić.

Postoji li način da se reguliraju krediti i hoće li banke pristati na nevraćanje duga.

Sav dug Agrokora je dospio jučer, 6 milijardi eura, ističe on, dodajući da nema nedospjelog duga. Neki kreditori su promijenili odnos s dužnikom. Ruska VTB banka je imala jamstva u Jamnici, koja više ne vrijede. S obveznicama se trgovalo s 25 posto njihove vrijednosti.

Pokretanje procesa protiv Agrokora i Vlade

“Njih kupuju oni koji kad tad žele pokrenuti proces protiv Agrokora i Vlade”, navodi on dodajući da je dogovorena jurisdikcija po prospektu u New Yorku te da oni koji danas kupuju nadaju se da će se moći naplatiti od Vlade, ako ne uspiju od Agrokora.
PIK obveznice, koje je izdao sam Todorić putem Adria Holdinga u Nizozemskoj – za koje su založene sve dionice Agokrora – prodavane su, pak, ovih dana po 6 posto vrijednosti.

“Dakle, praktički ima vlasnika tih obveznica koji smatraju da je njihova vrijednost nula”, pojašnjava on. Nadalje, Sberbanka je u petak stavila rezervaciju na 40 posto svojih potraživanja od Agrokora, što je signal da će otpisi biti ozbiljni, a s obzirom na ono što je Antonio Alvarez pustio u javnost, dodaje, one će se kretati od 40 do 60 posto nominalnog duga.

Na pitanje što bi moglo biti na računima Agrokora i kakvi su prihodi ostvarivi i ima li za plaće bez kredita, Fižulić odgovara da računica kaže da Agrokor tvrtkama treba 180 milijuna kuna za isplatu plaće. On je imao prosječnih 400 milijuna kuna tjednih prihoda, koji su pali u prošlom tjednu, na vjerojatnih oko 300 milijuna kuna, što će se povećati opet na 400 zbog Uskrsa.

“Povjerenik će 700 milijuna kuna na računu u desetak dana – 520 moće poslati na uregntna plaćanja i prema onim dobavljačima koji su sumnjičavi”, pretpostavlja. Na pitanje hoće li plaćati stare dugove, navodi da mu zakon to omogućuje, uz potvrdu vjerovničkog vijeća, a ono još nije odabrano – niti je trajno vjerovničko vijeće jasno definirano, dok je privremeno oktroirano i pitanje je koliko odražava potraživanja.

Pravila igre su se izmijenila za kupce

“Svako nejednako tretiranje vjerovnika riskira sudske sporove u budućnosti. Čak i povjerenik može biti tužen za naknadu štete. Bilo bi dobro da se ne plaćaju stari dugovi, nego da se dobavljačima plaća avansno i da izađu iz blokade”, zaključuje Fižulić po tom pitanju.

Standstill je garantirao dogovor banaka i Agrokora, bez dobavljača, a sada on više ne vrijedi. Fižulić to komentira na način da je postao “dio povijesti zbog velikog broja vjerovnika i sivog financiranja, stampeda na žiro račune”.

“Od njega su banke odustale – ostala je mogućnost stečajnog zakona ili specijalni zakon, za što se odlučila Vlada. Obveznice su izdane 2012. kada zakona nije bilo. Pravila igre su se izmijenila za kupce”, navodi Fižulić. Jamstva Agrokorovih društava, naglašava, su sada derogirana, tu ima čitav niz situacija koje će se rješavati godinama

Komentirao je i odlazak Antonia Alvareza III.

“Oni su konzultanti, došli prije pet, šest tjedana i odradili su dio posla, očekujući da će Vlada sklopiti ugovor o završetku tog posla za nekoliko mjeseci. Vlada očigledno planira angažirati revizore PricewaterhouseCoopers i Deloitte…. Nije mi poznato zašto Vlada ne želi Alvareza, oni imaju znanja koja druga kuća nema”, kazao je. Komentirao je i troškove ljudi koji su uključeni u restrukturiranje.

“Troškovi idu na teret Agrokora i ne trebamo ih se bojati u idućih 12 mjeseci. Ako pogledate sudbine američkih velikih maloprodajnih lanaca, koji su prolazili slične postupke sukladno njihovom stečajnom zakonu – oni su doslovno plivali u kešu, jer je zamrznuti dug čekao na kraj postupka. U narednim mjesecima će zato Agrokor imati novac za sve koji će opteretiti taj posao”, kazao je.

Najbolniji udar na dobavljače – izmjene u Konzumu

Je li poslovanje Konzuma neodrživo zbog broja ljudi i poslovanja, kao što to pojedinci tvrde.

“Šest milijardi eura vi nećete financirati dok je Agrorokor pod zaštitom suda, ali to je neodrživo. Na koncu razdoblja ili on ide u stečaj ili će dug postati vlasnički kapital ili će se otpisati dijelom. Jamnica, Ledo, PIK, Zvijezda, Kiseljak, Frikom mogu otići novim vlasnicima. Sporna je operacija Konzuma i to je najteže pitanje. On ovakav s ovakvim brojem trgovina teško da se može zamisliti za dvije godine od danas. A to je najbolnija stvar za dobavljače”, kazao je Fižulić, naglašavajući da će se promjene upravo u Konzumu najbolnije odraziti na hrvatske tvrtke dobavljače.

Komentirao je i činjenicu da se lex Agrokor neće odnositi na BiH i Srbiju, odnosno izjavu premijera Srbije Aleksandra Vučića da će tražiti da se ne iznosi novac iz Srbije i mogućnost donošenja eventrualnog “lex Frikoma”. Fižulić navodi da su to strašno zamršeni odnosi, čime se bave i slovenske Finance, postavljajući pitanju je li ova promjena dovela do toga da su Mercatoru dospjele obaveze, odnosno naglašava da Mercator mora sklopiti novi dogovor s bankama. Slovenski je Mercator, pojašnjava nadalje, vlasnik srpskog Mercatora, a vlasnik srpskog Frikoma je Ledo.

Repove afere mogla bi snositi neka potpuno druga vlada, na teret proračuna

“Logika kaže da će se najjednostavnije prodati imovina izvan Hrvatske… No, pitanje je tko će dobiti novac? 18 posto dionica Mercatora su kod Todorića, a založene su kod Sberbanke – to je tako zamršeno da će za 10 do 20 godina biti tema na predavanjima ekonomije”, navodi on.

Što ako se uključi međunarodni sud u rješavanje ovih sporova, upitan je zatim. Oni koji su vlasnici obveznica – rješavat će spor, po svemu sudeći u New Yorku. Ako sud postupi po lex Agrorkoru, onda se može pokrenuti investicijski spor u Washingtonu, kakav je vodila Hrvatska s MOL-om.

“Njihova ulaganja su ugrožena naknadnom izmjenom zakonodavstva. Može se dogoditi da će repove cijele ove afere snositi neka potpuno druga vlada”, kazao je Fižulić.

Tko bi financirao gubitak takvih sredstava, upitan je zatim.

“To bi bio trošak državnog proračuna. Javnost se bojala sanacije novcem poreznih obveznika, ali nema razloga da ona ide na teret proračuna. Ali hoće li budžet biti oštećen, ovisi o načinu kako će se postupak voditi narednih mjeseci. Ako se bude poštovao lex Agrokor, a ne načela stečajnog zakona – postavlja se pitanje proračunskih sredstava u budućnosti”, kazao je Fižulć.

Lex Agrokor vjerojatno nosi trošak ostalim sistemskim tvrtkama

Je li moralno održiva činjenica da se spašava Agrokor i da se ide na zamrzavanje dugova, a da to nije omogućeno drugim velikim kompanijama u RH, upitan je Fižulić, uz podpitanje u kakvoj su poziciji blokirani građani, kojima nitko nije došao s mogućnošću da se restrukturiraju u godinu dana.

“RH je pokazala neviđenu efikasnost u provođenju lex Agrkorkora i bili bismo sretni da i drugim društvima sudovi tako rješavanju predstečajne nagodbe. Ne spašava se ovdje Agrokor – on će biti razgrađen u ovom procesu. Spašavaju se radna mjesta i dobavljači, naslonjeni na Agkrokor. Restrukturirat će se gospodarstvo u cjelini i investitori će pogledati kolika je pozdanost ne samo u državne papire, već i u bilo koju veliku firmu u Hrvatskoj, s obzirom da država donosi specijalne zakone”, navodi Fižulić.

Fižulić upozorava da se ovim zakonom poskupljuje zaduženje drugih sistemskih tvrtki.

“Rejting RH može biti podignut zbog rasta BDP-a, to nije sporno. Ali ako imamo sistemske tvrtke, poput Zagrebačkog holdinga, postavlja se pitanje da li mi povećavamo njihov trošak kad budu izdavali njihove vrijednosne papire?”, kaže Fižulić.