Bivša ministrica pravosuđa, Vesna Škare Ožbolt, gostovala je u Novom danu i komentirala situaciju oko lexa Agrokor, kao i slučaj Saucha i gužvu na granicama.
Kako vidite kaznenu prijavu Bože Petrova i koji je njezin doseg, radi li se o politici ili ozbiljnoj istrazi Agrokora?
Kad predsjednik Sabora podnosi kaznenu prijavu, onda tu stvari definitivno ne štimaju. Ja se ne mogu oteti dojmu da to nije iz političkih razloga, ali ovdje je više čudno što se ni na koji način DORH nije oglasio. Predsjednik Sabora, baš zbog svoje funkcije, ne može podnijeti privatnu kaznenu prijavu. Apsolutno se trebao suzdržati od takve poruke, jer to nije poruka Bože Petrova, nego predsjednika Sabora. Što znači kad predsjednik Sabora šalje kaznenu prijavu? Djeluje gotovo smiješno.
VEZANE VIJESTI
Kako komentirate tajne sastanke u Vladi na kojoj je navodno sudjelovao i Ivica Todorić?
Vjerojatno su sudjelovali svi i tim više takva je poruka slanja kaznene prijave po mom mišljenju besmislena i ona je u političkim okvirima i s političkom porukom. Božo Petrov je mogao poslati političku poruku i bez takve prijave, da će DORH raditi svoj posao, sve ove priče je li što istina, službeno tijelo mora po službenoj dužnosti provjeriti. Priča o kaznenom postupku otvorit će se kad – tad. To se mora provjeriti, bilo kroz kazneni ili neki drugi postupak, ali definitivno se mora provjeriti. Ovo ogromno brdo informacija i poluinformacija radi metalne higijene ove nacije mora se provjeriti.
Opravdanje je da se uz lex Agrokor spašavaju brojna radna mjesta. Ali što s drugim radnim mjestima, primjerice u Borovu, TLM-u?
Što je Vlada ovdje mogla napraviti? Tri su moguće solucije. Prvo, da se vjerovnici dogovore, to je ovaj standstill aranžman. To nije hodalo. Drugo, da se cijela ova priča provuče kroz stečajni i predstečajni postupak. Ja vas uvjeravam, naš stečajni postupak to apsolutno ne može progutati i to bi završilo u raspadu sustava i u anarhiji. I treće je ovaj zakon, lex Agrokor, koji je praktički na neki način zaustavio ovo rastakanje koje je započelo i stavio nekakav okvir. Kroz taj okvir neće biti tako lako. Meni se čini da je priča o isplati plaća pozitivan ishod ovoga zakona. To je pravna kemoterapija. Pomaže se bolesniku, a ne znaju se posljedice. Kad sve to bude završilo, a moramo vjerovati da će završiti u nekakvom uspješnom rezultatu, da se sačuva proizvodnja, otvara se pitanje što je sa svima onima koji su “poginuli” od nesposobnog i nekvalitetnog stečajnog zakona i predstečajnih nagodbi. Imate otpor struke kod predstečajnih nagodbi, koji Vlada nije uvažavala. Što se događa, da na trgovačkom sudu gledate hoće li vašu nagodbu dobiti sudac koji to prihvaća ili ne prihvaća. Ja o tome govorim. Cijela lepeza stvari prolazi mimo pažnje javnosti, ispod radara. Prioritet svake vlade treba biti reforma stečajnog postupka, predstečajnog postupka, da sve ide brzo, kvalitetno. Da je kompleks Agrokora provučen kroz mašinu stečajnog postupka, ovdje bi nastao kaos.
A sam stečajni postupak nije promijenjen.
Ne. Dugovi rastu, proizvodnje nema, stečajna masa je sve veća. Hoćemo li mi za svaku tvrtku raditi lex specialis? Ovaj zakon bi pokrivao veličinu TLM-a, ali je li to model, vidjet ćemo, ovo je veliki izazov. Neće ovo sve ići tako glatko kao što ide sada. Otvarat će se masa stvari, čekaju se pravi razgovori sa Sberbnkom, velikim bankama, vjerovnicima. Ima tu niz problema u kojima će se morati postići dogovor. U to će se miješati visoka politika. Kroz Agrokor će se probijati geostrateški odnosi. Bit će puno izazova na koji će ova vlada morati odgovoriti i neće imati uskršnje blagdane odmora, nego će raditi danonoćno.
Izdavane su i mjenice, zbog kojih su dugovi narasli na milijarde. Tko će to platiti i odakle?
To je stvar povjerenika, tima ljudi oko njega. Tu će se trebati popisati i analizirati dvije strane, što je obveza, a što je tu pravo. Mislim da će za to trebati mjeseci i u ovom slučaju kaznene prijave ovakvog tipa su čisti blef. Ovdje sustavno treba vidjeti što se tu sve događalo, tko ima kakvu odgovornost. Za to treba priličan broj ljudi i uključivanje institucija koje trebaju biti uključene, kako bi se vidjelo gdje se tu trebalo reagirati prije.
Možete li pojasniti i dio u kojemu se otvara pitanje imovine Ivice Todorića? Je li ona zaštićena lexom Agrokor?
Teško mogu reći je li nečija imovina zaštićena ako je založena. Ako netko ima imovine od 100 milijuna eura, koju založi da može dobiti kredit od 100 milijuna eura – svaka čast. Stvar je jednostavna, kad netko u zemlji ima sto milijuna eura i založi to za nešto, svaka čast na toj imovini.
Vidite li mogućnost preispitivanja lexa Agrokor od strane Europske komisije?
Takvi zakoni mislim da postoje u drugim državama, međutim, u drugim državama su takvi zakoni nužno zlo. I ovdje je taj zakon nužno zlo, ali kad imate ovakvu pravnu nesigurnost, onda logično da morate posegnuti za ovakvim zakonima.
Što će to značiti? Je li neuspjeh Agrokora svaljen na leđa svih poreznih obveznika?
Vlada je morala preuzeti odgovornost. Tko u ovoj zemlji može rješavati ovo pitanje? Jedino Vlada. S te strane su se hrabro uhvatili i brzo reagirali, međutim, ova će priča ići dalje i tko zna šo će se sve još prelamati i slamati i ne bih bila u koži nijednog ministra zaduženog za ovo područje. Vjerujem da će ovaj lex specialis spasiti core biznis i bit strukture Agrokora, a što će tu otpasti teško je reći, Može li se svoditi odgovornost na Vladu, ako ovo ne uspije, mislim da ne. Mora se ispitati što se sve događalo u svim ovim godinama, nitko to ne zna.
Kad govorimo o pravosuđu, nakon aktiviranja lexa Agrokor, odmah su stigla i rješenja Trgovačkog suda. Je li istina da i sud donosi političke odluke?
Ovo je jedna potpuno specifična situacija. Sve je izvan uobičajenih okvira. Taj zakon je porušio dosadašnji tip ponašanja. Ova situacija zahtijeva brzo saniranje i donošenje kvalitetnih stečajnih i ovršnih zakona i reformu sudova.
Test za DORH je i slučaj Saucha. Kako to komentirate?
Da se pažljivo slušalo izvješća državnog odvjetnika sve ove godine, postoji jedna konstanta, da su podkapacitirani, da nemaju uvjeta, da je kriminal tehnološki i informatički napredniji od DORH-a i USKOK-a. Postavlja se pitanje, s jedne strane u DORH-u trebaju sjediti nadljudi koji bi mogli sve to ishendlati, i Agrokor i Sauchu i Bandića. S druge strane, način kako se otvaraju postupci, kako se ljudi provlače kroz blato. Sjetite se Deše Tomić Mlikotin, gdje su ljudi provlačeni kroz blato, uništavane im karijere i dignitet, i na kraju nikom ništa. O tome treba voditi računa. Mislim da SDP vidi taj problem, ali ne zna kako ga riješiti. Interes javnosti treba biti zadovoljen, ali ne na takav brutalan način, da se ljude provlači kroz blato, a da im se nije dokazala krivnja. Sve su to stvari koje treba staviti na svoje mjesto. Ja ne odobravam način na koji je to sve prezentirano u javnosti.
Otvoreno je i pitanje granice i novih šengenskih pravila. Koliko je tu Hrvatska u poziciji mijenjati i spriječiti da gužve još više naštete?
Hrvatska mora dinamizirati svoje aktivnosti u Bruxellesu, ovo je odluka protiv svih državljana Europske unije, protiv turizma i posebno hrvatskog i ovo je odluka koja dira ekonomsku stabilnost Hrvatske kroz ovakve situacije. Tu treba što prije nuditi rješenja na koji način to prevladati, bilo kroz povećanja broja traka, bilo kroz situacije da malogranični imaju jedan režim, ali to se ne može u pet minuta. Indikativno je zašto se baš sad dogodila odluka pred najveće seobe ljudi pred uskršnje blagdane. Kad slušate slovenske medije, i njihova je vlast u panici, ni njima to nije ugodno. I u Austriji se stvaraju granice. Stvari se tu dinamiziraju. Umjesto da sve države zajedno sjednu i operativno se dogovore, tu vlada briselska demokracija, ali sve se to presporo vrti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
