HNS-ova kandidatkinja za gradonačelnicu Grada Zagreba, Anka Mrak Taritaš, otkrila je koje promjene želi uvesti u hrvatskoj metropoli.

Građani Vas prepoznaju kao prvo lice promjene u Zagrebu. Što je najvažnije promijeniti?

U Zagrebu je najvažnije promijeniti model upravljanja. Zagrebom treba početi upravljati transparentno, otvoreno i sustavno. Zadnjih sedamnaest godina Zagrebom se upravlja tako da sve odluke donosi jedan čovjek. Taj način razara institucije Grada i sve usluge koje grad svojim građanima treba osigurati, ovise o jednom čovjeku. Sjetimo se samo primjera Britanca, Cvjetnog trga ili parka Savica, ni u jednom od tih slučajeva nije se poštivala riječ struke, niti glas građana, sve je na silu proveo sam gradonačelnik. I to je nešto što se može mijenjati odmah, drugi dan nakon izbora. Upravljati gradom i novcem građana velika je odgovornost. Želim da rezultat ove kampanje bude svijest o tome, bez obzira na ishod.

Što trebaju biti prioriteti za novu gradsku upravu?

 Ključni problemi u Zagrebu su gospodarenje otpadom, promet, upravljanje proračunom te nedostatak vrtićke i školske infrastrukture. Svaki od mojih 10 programa, koje sam predstavila javnosti, podijeljen je na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne projekte. Kratkoročne možete, bez obzira govorimo li o prometu, gospodarenju otpadom ili socijalnim problemima, ostvariti odmah. Srednjoročnim projektima treba skoro jedan mandat, a dugoročni projekti su nešto što otpočinjete u svome mandatu i pitanje je jesu li vam dva mandata dovoljna za njegov završetak.

Što predviđa Vaš program gospodarenja otpadom?

U Zagrebu su, kad je otpad u pitanju, sve lampice u crvenom, situacija je doista alarmantna. Trebamo pod hitno uspostaviti sustav pametnog gospodarenja otpadom u Zagrebu, koji podrazumijeva ispunjenje nekoliko ciljeva: sprječavanje nastanka otpada, njegovo odvojeno prikupljanje i recikliranje, otvaranje centra za gospodarenje otpadom te zatvaranje odlagališta na Jakuševcu. U razvrstavanje otpada se može krenuti odmah, na Gradu je da što prije osigura potrebnu infrastrukturu. Dio te infrastrukture su i čipirane kante, vreće ili kontejneri, koje omogućuju da građani plaćaju odvoz smeća prema proizvedenoj količini.

Što s prometom?

Sve ono što je moguće srediti bez mnogo novca, a to su kratkoročni zadaci, treba napraviti što prije, poput sređivanja vertikalne i horizontalne signalizacije, pametnih semafora i zamjene semafora kružnim tokovima, gdje god je moguće. U Zagrebu treba što prije uvesti inteligentni sustav upravljanja prometom. Treba poticati javni promet određenim mjerama, prije svega naplaćivanjem vožnje prema broju prijeđenih stanica te izgradnjom parkirališta na periferiji grada, s time da kupljena karta za javni prijevoz vrijedi i kao parkirna karta. Zagrebu trebaju i dva mosta, jedan u produžetku Strojarske, drugi na Vrapčanskoj cesti. Samo tako će se rasteretiti promet i rotor na koji dolazi deset tisuća automobila. Tu je i famozna žičara koja od 2007. ne radi.

Grad Zagreb raspolaže s puno novca. No, građanima se često tako ne čini. Primjerice, još uvijek nema mjesta za svu djecu u gradskim vrtićima.

Da, Grad Zagreb godišnje raspolaže s otprilike 15 milijardi kuna, a svake godine nedostaje mjesta u vrtićima i školama. Nema apsolutno nikakvog razloga ni opravdanja za to, mjesto vrtiću za svako dijete i jednosmjenska nastava u svim školama je minimum koji Grad Zagreb mora svojim građanima osigurati. Jedna osnovna škola stoji 17 milijuna kuna, pet fontana 50 milijuna kuna.

Vaša struka je urbanizam. Kako vidite prostorno planiranje u Zagrebu danas i što bi moglo biti drukčije?

Zagreb je u svom razvoju preskočio pojedine vrijedne dijelove grada, koji su gradska „srebrnina“. To se dogodilo što slučajno, što namjerno. Ideja je da vratimo život u preskočene dijelove grada, na korist građana. Jedan takav prostor je kompleks Gredelja, koji vidim kao zagrebački „Manhattan“, a na istom mjestu treba smjestiti željeznički i autobusni kolodvor. Zatim prostor Paromlina u koji se može smjestiti knjižnica i multimedijalni centar, Badelove destilerije u Šubićevoj, koja se pametnim ulaganjem može pretvoriti u poslovno-stambeni objekt. No, ono što prije svega treba promijeniti je način na koji se odlučuje o zadiranju u javni prostor u Zagrebu. U zadnjih nekoliko godina više puta smo bili svjedocima agresije na prostore koji građanima na neki način znače njihov „dnevni boravak“, od Cvjetnog trga, Britanskog trga do parka Savica. To je najveći problem i to se mora mijenjati, građani se moraju dobro osjećati u svom Zagrebu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.