Model poslovanja o kojem su “svi sve znali” imao je brojne dimenzije, ali ona koja se pokazala posebno delikatna odnosi se na način kreditiranja do jučer svemoćnog sustava Agrokor.

Kako je funkcionirao i što je u njemu doista sporno? Prema riječima menadžera iz grupe vodećih dobavljača, u pravilu, posjetio bi ih netko od vodećih ljudi Agrokora i iznio im stanje njihove kreditne izloženosti.

Jedan od dobavljača tvrdi da su podatke o njima banke dostavljale Agrokoru i s njim dogovarale ugovor o kreditu, a dobavljači su morali samo staviti svoj potpis.

Dobavljač bi uzeo kredit od banke i proslijedio ga Agrokoru od kojeg bi zauzvrat dobio mjenice. I tako je to funkcioniralo godinama, tvrdi za Jutarnji list menadžer jednog od većih dobavljača koncerna Agrokor.

Dobavljači su onda te mjenice prodavali faktoring društvima, a kako se ona nisu uspjela naplatiti od Agrokora, ponovo su novac tražili od dobavljača.

– Razmatramo podizanje tužbe protiv banaka jer su kreirale i sudjelovale u funkcioniranju modela koji predstavlja određenu vrstu prisile ili ucjene – rekao je jedan od većih dobavljača koncerna.

U slučaju da dobavljači doista krenu s podizanjem tužbe protiv banaka, nije jasno što bi točno bila osnova za nju, ali kao prekršaji se spominju odavanje bankarske tajne koja se, među ostalim, odnosi na vrstu uloga i obveze klijenta. Osim toga, tu bi se mogla naći i neka druga kaznena djela kao što su ucjena i lihvarski ugovori, ali posve je sigurno da bi sastavljanje tužbe i prikupljanje dokaza u ovom slučaju za pravnike bio prilično izazovan posao.

U bankarskim krugovima, čini se, već su navikli na prijetnje tužbama, pa ih ne iznenađuje ni najava dobavljača. To ponajprije shvaćaju kao vrstu pritiska uoči isteka razdoblja Promemorije o mjenicama, nakon kojeg im banke i faktoring društva mogu u svakom trenutku sjesti na račun i naplatiti svoja potraživanja. Bez obzira na to što bi se tu moglo naći elemenata za tužbu, neki dobavljači nisu sigurni da je to izlaz i još uvijek vjeruju kako je moguć dogovor s bankama.