Tema sinoćnje emisije Otvoreno na HRT-u bila je ekonomska slika Hrvatske. Ministar Zdravko Marić nahvalio je ekonomske pokazatelje dodavši kako ne postoje nikakvi skriveni dugovi. Pojasnio je i zašto je Europska komisija preporučila izlazak iz procedure prekomjernog deficita.
“Prošle je godine deficit bio 0,8 posto BDP-a ili 2,7 milijardi kuna, što je najniži deficit od kada ga mjerimo. U tih 2,7 milijardi kuna je 11,2 milijarde kamata. To je rashod ili trošak za dugove iz prethodnih razdoblja. Kada to isključite, kada samo uspoređujete tekuće prihode i rashode, mi smo u suficitu od 8 i pol milijardi”, rekao je.
Kao jedan od razloga prijedloga za izlazak Hrvatske iz postupka prekomjernog deficita, ministar ističe to što je Hrvatska iskoristili vrijeme niskih kamata i smanjila tako ukupne rashode za kamate.
“Nemojmo zaboraviti da je tih 11,2 milijardi prije godinu dana bilo 12 milijardi kuna, što znači da smo uspjeli smanjiti 763 milijuna kuna kamata. To vam je kompletan proračun ministarstva znanosti i obrazovanja. Kompletan hladni pogon, sve plaće profesora i učitelja. “, rekao je.
Najavio je da će u drugoj polovici godine ministarstvo, ukoliko domaća i vanjska financijska tržišta i dalje budu u dobrom stanju, restrukturirati dug.
“Poglavito u kompanijama koje se bave autocestama i cestama, odnosno vođenjem tih biznisa koje smatramo izrazito vrijednima. Dugovi koje trenutno imaju su izrazito visoki. 5,2 milijardi kuna tih dugova dospijeva iduće godine. U isto vrijeme planiramo te kompanije i poslovno restrukturirati”, rekao je.
Ministar je dodao kako je porezna reforma koju je vlada donijela na trećoj sjednici uvelike poboljšala porezni sustav. To su, kaže, pozdravili stručnjaci pa i Europska komisija, iako sama reforma nije bila u smjernicama Komisije, već je napravljena samoinicijativno. Otvorilo se u emisiji i pitanje Zakona o porezu na nekretnine koji bi na snagu trebao stupiti iduće godine. Ministar je kazao kako će se pojedini nameti u smislu komunalne naknade zamijeniti tim porezom, a time se spomenička renta i porez na kuće na odmor integriraju u taj sustav.
“Prelazak sa komunalne naknade na integriranje za ova dva poreza za veliku većinu građana neće značiti povećanje izdvajanja. Onaj koji ima nešto stariju nekretninu s manje sadržaja kad je u pitanju kvaliteta nekretnine će plaćati nešto niže, dok će onaj koji ima nešto noviju nekretninu ili više sadržaja, npr. napravio je bazen ili teniski teren, on će plaćati nešto više”, kaže Marić.
Maras: “Gdje ste izvukli taj primjer”
Na to je reagirao saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras koji ne pozdravlja porez na nekretnine.
“Od ovih objašnjena teniski teren, bazen, takvih ljudi u Hrvatskoj ima vrlo malo. Gospodine Mariću, ne znam gdje ste našli taj primjer. Ti ljudi s bazenom neće osjetiti ni malo poskupljenje, ali će građani osjetiti. Činjenica je da će građani plaćati više novca nego što su plaćali do sada”, kaže Maras.
Maras tvrdi da HDZ taj porez uopće nije spominjao u kampanji. Štoviše, tvrdi, još se Tomislav Karamarko njemu oštro protivio. Maras se dotaknuo i povećanja prosječne plaće čiji je iznos u ožujku porastao za 128 kuna u odnosu na mjesec ranije.
“Taj prosjek su digli oni kojima je gospodin Marić omogućio da imaju za 1000 kuna veće mjesečne plaće, nego što su to imali proteklih godina. To su plaće od 15, 20 pa sve do 70 tisuća kuna. Ljudi koji rade za 4 tisuće kuna nisu osjetili gotovo ni kune od tog povećanja. Moramo biti vrlo iskreni i ne kamuflirati to u bazene i teniska igrališta, odnosno trebamo u nekom prosjeku vidjeti što smo za naše ljude napravili”, rekao je Maras, prenosi HRT.
