Ministarstvo obrazovanja u javnu raspravu je pustilo izmjene zakona o znanosti i visokom obrazovanju koje sindikati nazivaju lex Barišić i Boras. Optužuju da je isključiva namjera izmjena pogodovanje ministru obrazovanja Pavi Barišiću i rektoru zagrebačkog sveučilišta Damiru Borasu - dok zakon ostaje prepun nelogičnosti.
U javnoj raspravi su izmjene zakona koje ministra obrazovanja spašavaju od gubitka znanstvenog zvanja pokaže li se da je autoplagirao svoj doktorski rad – upozoravaju sindikati i nevladin sektor.
VEZANE VIJESTI
“Odbijam svake takve tvrdnje i mislim da agrumente koji su vrlo ozbiljni treba koristiti ad rem, a ne ad hominem”, poručuje Barišić.
Ministar želi reći da ga se osobno napada, no s druge strane zakonske izmjene definitivno ne napadaju plagijatore kojih u Hrvatskoj ima. Dapače. Do sada je zakon predviđao da se za plagijat oduzima znanstveno zvanje, po novom – razloge oduzimanja zvanja svaka institucija određuje za sebe.
Znanstveno zvanje može se oduzeti: u slučajevima propisanih povreda etičkih kodeksa znanstvenih organizacija, sveučilišta i sastavnica na kojima je prekršitelj zaposlen ili na kojoj je proveden dio postupka izbora u znanstveno zvanje, a koji su u vrijeme počinjenja bili propisani kao povrede.
Ministar Barišić doktorirao je 1989. pa bi u tom slučaju mogao odgovarati samo za povrede koje su tada bile propisane kao kršenje etike.
“Znači amnestiranje teških etičkih povreda koje su se dogodile do sada, odnosno skoje bi se dogodile do donošenja etičkih kodeksa svake institucije. Znači odnosile bi se samo na buduće slučajeve? Tako je”, upozorava Ana petošić iz Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja.
Da bi se zbog izmjena koje štite pojedince, zakon mogao pretvoriti u lex specijalis može se čuti iz nevladinog sektora. “Očito degradira određene etičke standarde i štiti one koji su te standarde izigrali, govori se o lex Barišiću i lex Borasu”, upozorava Emina Bužinkić.
Damiru Borasu, rektoru zagrebačkog sveučilišta, izmjene bi pak omogućile još jedan mandat na čelu sveučilišta tvrde iz sindikata znanosti i visokog obrazovanja iako je navršio 65 godina života.
U povlašteni položaj došli bi i prorektori “kojima se omogućava da napreduju dok su na položaju, i to napredovanje je za njih jedna povlastica, za njih se izmišljaju radna mjesta, čuvaju da bi se oni na njih mogli vratiti i to u trenutku kada toliko mladih ostaje bez posla u sustravu jer nema dovoljno sredstava”, upozorava Petošić.
Zakon je u javnoj raspravi i dostupan na webu e-savjetovanja- ide li na ruku pojedincima ili sustavu, svi zainteresirani mogu lako iščitati. No na ruku definitivno ne ide – borbi protiv plagijatora kakvih među hrvatskom elitoom – ima i previše.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
