Hrvatski sabor nedavno je obilježio svoj dan organizirajući već sedmi put Dan otvorenih vrata, no ta bi institucija s obzirom na današnja tehnička dostignuća otvorena vrata prema građanima trebala imati svaki dan. No, saborske internetske stranice još uvijek nemaju posve otvoren pristup svim ključnim podacima kojima raspolaže to tijelo javne vlasti
Javni pristup podacima diljem svijeta postaje važan dio donošenja zakona u 21. stoljeću jer otvoreni podaci predstavljaju ne samo gorivo za demokraciju u smislu otvorenosti i transparentnosti što je iznimno važno za povjerenje građana, nego i sirovinu za ekonomski rast te pomoć u otvaranju novih tržišta i poslova, često podsjećaju organizacije civilnoga društva koje se bave pristupom informacijama.
VEZANE VIJESTI
U prilog njihovim tvrdnjama možda i najbolje govori istraživanje provedeno za potrebe Europske komisije o ekonomskoj vrijednosti otvorenog pristupa podacima – studija Vickery (Vickery, 2011), koja je pokazala da bi korist od otvaranja podataka koje imaju vlasti mogla biti i više od 40 milijardi eura godišnje u članicama Europske unije, a uz dodatne učinke ukupno 140 milijardi eura što je ogroman ekonomski potencijal koji nikako ne treba zanemariti.
Da će se stvari na tom polju poboljšati kada je riječ o Saboru, pričinilo se na tren kada se bivši šef parlamenta Mostov Božo Petrov početkom godine bacio u najave o informatizaciji Sabora koju je kanio provesti u dvogodišnjem mandatu. No sve je nekako zastalo na zamjeni laptopa tabletima, koja još k tome, ni prema ocjenama zastupnika, a ni stručnjaka nije imala upečatljive rezultate, a kamo li donijela promjene u pristupu infomacijama kao Ustavom zajamčenom pravu građanima, i to s obzirom na 21. stoljeće u kojem živimo, a u kojem je primjer dobre prakse internetska stranica parlamenta Velike Britanije.
“Kakva ustanova, takav web”
”Prva stvar koja ne valja je to što živimo u 2017. godini, a stranica nije responzivna. Danas kada bi trebali težiti transparentnosti sadržaja svih tijela javne uprave, a da ne govorimo o web stranici našeg Sabora – zapravo je nevjerojatno da netko nema responzivnu stranicu. To da je stranica responzivna znači da će biti dostupna većini korisnika bez obzira na način pristupa webu, a danas u Hrvatskoj prema posljednjim statistikama barem svaki treći korisnik pristupa webu preko mobitela“, upozorava za N1 web dizajner Emanuel Blagonić, koji je, između ostalog, radio i na redizajniranju portala Grada Rijeke te novom portalu otvorenih podataka i portalu e-usluga Grada Rijeke.
“Druga važna stvar koju primjećujem je starinski dizajn što opet nije najveći problem, ali loše strukturirani kôd jest. U kôdu se uopće ne koriste naslovi što predstavlja ozbiljan problem svima koji stranicama Sabora pristupaju putem posebnih računalnih programa. Prvenstveno tu mislim na slijepe i slabovidne osobe, ali i na sve ostale koji primjerice trebaju povećati veličinu teksta (koja je za današnje standarde barem 20 posto premala). Sve u svemu, stranica Hrvatskog sabora nije nešto ćemu ćete se često vraćati, vjerojatno jednako često kao što i gledate dosadne prijenose na javnoj televiziji. Kakva ustanova, takav web”, zaključuje Blagonić.
Koliko ćemo još čekati “Sabor bez papira”?
Digitalizacija Hrvatskoga sabora dugotrajan je i kontinuirani proces podložan različitim okolnostima,a jedan od krajnjih ciljeva digitalizacije je i rad Hrvatskoga sabora ‘bez papira’, naglasila je za N1 voditeljica saborske Službe za medije Marina Buntić Juričić i dodala: ”Dovršetak projekta nadogradnje i redizajna te produkcija novih mrežnih stranica Sabora planirani su do kraja 2017. te je u planu nabave za ovu godinu za taj projekt planiran iznos od 198.000 kuna, a kako je riječ o jednostavnom postupku nabave, odnosnno takozvanoj bagatelnoj nabavi, u tijeku su pregovori s dobavljačem usluge”.
”Uz unaprjeđenje postojećih i uvođenje novih funkcionalnosti, kao što su primjerice jednostavnija pristupačnost i pretraživost sadržaja po ključnim kategorijama (filtriranje podataka) te povećanje opsega informacija na zastupničkim stranicama, implementirat će se i tehnologija otvorenog koda u svrhu strojne čitljivosti i strojnog preuzimanja ključnih skupina podataka“, istaknula je Buntić Juričić.
Što se tiče strojnog pristupa podacima, podsjeća da je on omogućen od 2005. godine na dvije razine, i to u procesu publikacije podataka prikupljanjem iz podatkovnih baza i prikazom na javnom webu te u razmjeni podataka između programa koji podržavaju XML, npr. prikazom rezultata elektroničkog glasovanja i automatskog povezivanja videosnimki rasprava uz akt na dnevnom redu; u povezivanju niza faktografskih podataka uz zastupnika na njegovoj osobnoj stranici, i slično, a rezultati pojedinačnog glasovanja zastupnika od ranije su dostupni uz svaki akt izglasan na plenarnoj sjednici, i to abecednim redom.
INFODOK služba osim obrade akata i fonograma tekućih sjednica Sabora, u okviru raspoloživog vremena redovito radi i na retrospektivnoj obradi parlamentarne dokumentacijske građe te je u tijeku kontrola digitaliziranih akata i izvješća radnih tijela upućenih u proceduru u 4. sazivu, istaknula je Buntić Juričić dodavši da se nadaju da bi već tijekom ove godine, akti i fonogrami rasprava 4. Saziva trebali biti u cjelovitom tekstu dostupni javnosti na adresi http://edoc.sabor.hr, uz već postojeće podatke o radu Sabora u 5., 6., 7., 8. i 9. sazivu.
Demokratski standardi – padovi i usponi
„Paralelno se radi i na obradi akata i fonograma 3. saziva, a plan je u bazu unijeti i učiniti dostupnima sve prijedloge akata i fonograme rasprava od 1990. do danas. Imajući u vidu smanjeni broj ljudskih kapaciteta u nadležnoj službi, konačna obrada i objava preostalih saziva nije predvidljiva, no sva građa dostupna je svim zainteresiranim stranama na zahtjev, a u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama“, podsjetila je Buntić Juričić.
No, kada je riječ o mogućnosti da građani prate rad radnih parlamentarnih tijela poput saborskih odbora u prijenosu na saborskim stranicama ili preko snimki, napominje da „Sabor ne raspolaže tehničkom opremom za simultano snimanje i istovremeni prijenos većeg broja sjednica radnih tijela, niti je takva investicija u kratkoročnom planu. Međutim, sjednice radnih tijela Hrvatskoga sabora otvorene su za medije kojima je omogućen prijenos uživo“.
A to je određena promjena u pristupu jer, da podsjetimo, još u ožujku prošle godine upravo kada je N1 televizija prenosila sjednicu saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, Sabor je imao tumačenje da prema njegovim poslovnicima nije dozvoljeno izravno prenositi sjednice radnih tijela iako se Pravilnikom to nigdje ne zabranjuje, već se štoviše, propisuje da su sjednice Sabora i njegovih radnih tijela javne.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
