Jutros je Saborski Odbor za financije i državni proračun na drugom čitanju Zakona o koncesijama odobrio njegov konačan prijedlog sa samo jednom rukom protiv. Bila je to ruka Ivane Ninčević - Lesandrić iz MOST-a. Ovim odobrenjem Zakona isti se sutra stavlja na raspravu u Sabor, nakon čega ide u finalno izglasavanje sljedeći tjedan.
Osim što su brojne stavke ovog Zakona sporne, činjenica je da se nekome izuzetno žuri donijeti Zakon bez da su njegove izmjene stavljene na javnu raspravu i šira javnost uključena i upućena što se ovim Zakonom regulira i na koji način, stoji u priopćenju Incijative Pokret otoka.
Uzimajući u obzir Pomorsko dobro kao područje od iznimnne strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, misleći pritom na sve njezine građane, a osobito one koji na tim područjima žive, iz Inicijative inzistiraju da se Zakon vrati na javnu raspravu i da se Pomorsko dobro izuzme i regulira putem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, jednako kao što su iz njega izuzete i šume.
Recimo jasno i glasno što mislimo o ovakvom načinu donošenja Zakona koji se direktno i suštinski tiče naše obale, otoka, luka, plaža i mora bez da nas se uključi u izradu zakona, a u samom zakonu predvidi javnost kao faktor u planiranju, odobravanju, dodjeli i nadzoru nad koncesijama, pozivaju iz Inicijative Pokret otoka.
O spornom Zakonu
“Drugo čitanje Zakona predviđeno je uslijed cijelog ovog kaosa u Saboru oko sastavljanje nove Vlade i na rasporedu je u utorak ujutro, 13.06.2017. Ne možemo se oteti dojmu da se nekome izuzetno žuri donijeti ovaj Zakon u kaosu u kojem se Vlada nalazi, dok na otocima kreće sezona i malo se otočana može fokusirati i uključiti u proces kako bi shvatio što se zapravo ovim Zakonom događa i kako će sutra utjecati na njihovu golu egzistenciju na otoku, ali i duž cijele obale.
pročitajte još
Dodatno, prijedlog Zakona nije stavljen u postupak javnog savjetovanja. Prošli prijedlog za vrijeme bivše Vlade je bio na savjetovanju i izvješće s tog savjetovanja je priloženo prijedlogu Zakona, no on je u međuvremenu mijenjan suprotno izvješću sa savjetovanja i trebao je ići na savjetovanje, što se nije dogodilo.
Donošenjem Zakona o koncesijama ovaj zakon proglašava se krovnim zakonom i njime se, između ostalog, uređuju koncesije na pomorskom dobru. Naime, do sada je u Zakonu stajalo da ono što nije određeno Zakonom o koncesijama uređuje se drugim zakonima i propisima, dok donošenjem ovog prijedloga Zakona nužno će biti provođenje usklađenja posebnih zakona te drugih izmjena koje uključuju i poslove nadzora. Usklađenje posebnih zakona koji čine sustav koncesija, uključujući i Zakon o pomorskom dobru, s ovim prijedlogom zakona planira se tijekom sljedećih šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o koncesijama.
Dakle, izmjena Zakona o koncesijama nije samo izmjena ovog Zakona već i svih ostalih posebnih Zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše toga bez uključene javnosti, a na sve gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta, ne uzimajući u obzir da je pomorsko dobro od posebnog interesa i stoga zaštićeno Ustavom. Smatramo da ga se ne može, štoviše ne smije koncesionirati samo po naputcima Ministarstva financija.
Ovim se Zakonom otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi samih koncesija (naročito u slučaju pomorskog dobra) bez jasnih pravila upravljanja i strategije daljnjeg razvoja. Omogućava se da koncesiju dobije te provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti.
Već svjedočimo štetnim posljedicama olakog davanja koncesija na pomorskom dobru i nedostatnom nadzoru, što je štetno ne samo za lokalne zajednice i stanovništvo koje živi i radi na cijelom obalnom pojasu i otocima, nego o dalekosežnim posljedicama na kulturnu i prirodnu baštinu te na održivost resursa koji se koncesioniraju.
Nigdje u prijedlogu Zakona nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara – smatramo izuzetno važnim da u tom postupku sudjeluju i predstavnici lokalnih zajednica u kojima se nalazi objekt koncesije kao i predstavnici zainteresirane javnosti koje će imati ulogu monitoringa rizika.
Ovo je samo dio spornih dijelova predloženog Zakona. Budući da se radi o javnom dobru te o najvrjednijim resursima od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku i lokalne zajednice mišljenja smo da bi trebalo definirati jasne i stroge kriterije.
Stoga Pokret otoka, sastavljen od brojnih otočnih i priobalnih inicijativa i građana inzistira na dodavanju članka kojim se Pomorsko dobro izuzima iz Zakona o koncesijama, da se prijedlog Zakona vrati u normalnu proceduru i da se provede široka javna rasprava na ovu temu. Koncesije o Pomorskom dobru moraju se rješavati kroz Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama”, stoji u priopćenju Inicijative i brojnih drugih organizacija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
