Najava ministra zdravstva Milana Kujundžića o tome da u u 4 zagrebačke bolnice počinje provođenje prioritetnih listi čekanja danas bi trebala stupiti na snagu. Unutar mjesec dana pacijenti s prioritetnih lista trebali bi dobiti dijagnozu, ali i započeti s terapijom

S pilot-projektom kreću Dječja bolnica u Klaićevoj, KBC Zagreb, KBC Sestara milosrdnica i KB Dubrava, a njime će biti obuhvaćeni i svi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti unutar zagrebačkog prstena.

Prioritetne liste za ozbiljne dijagnoze

Za pacijente za koje se sumnja da imaju ozbiljne dijagnoze osigurat će se 10 posto mjesta na postojećim listama čekanja, što će omogućiti da im cjelokupna dijagnostika i početak terapije budu unutar mjesec dana, najavio je Kujundžić na seminaru koji je okupio predstavnike zdravstvene administracije, strukovnih udruga, komora u zdravstvu, udruga pacijenata i predstavnike medija.

Kujundžić je krajem prošloga tjedna istaknuo da se prioritetne liste uvode zbog dijagnoze ozbiljne bolesti koja nije hitna, poput sumnje u tumore ili mogućnost infarkta.

“Liječnici u primarnoj zaštiti imat će od sada mogućnost da u roku tri dana upute takvog pacijenta u bolnicu specijalistu, koji će u roku mjesec dana obaviti svu potrebnu dijagnostiku i početi terapiju. Prioritet će biti sačuvati kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite”, poručio je.

Nakon tri probna mjeseca u Zagrebu, prioritetne liste čekanja trebale bi biti uvedene na cijelom području Hrvatske.

Ministar je na seminaru najavio i funkcionalno povezivanje bolnica, koje bi trebalo dovesti do racionalizacije sustava javnoga zdravstva.

Prvi krug funkcionalnog povezivanja bolnica

Plan funkcionalnog povezivanja bit će predstavljen u idućih nekoliko dana, a za sada Kujundžić kaže da nijedna bolnica neće biti ukinuta, sve će ostati pravni subjekti sa četiri osnovna odjela – internom, kirurgijom, ginekologijom i pedijatrijom. No, neki odjeli će se dogovorno raspoređivati između dvije povezane bolnice.

“Nitko neće ostati bez posla, kvaliteta zdravstvene usluge bit će bolja, a svaka od bolnica zadržat će svoje poliklinike i dnevne bolnice”, obećava ministar.

Prvim krugom funkcionalnog povezivanja, koji bi formalno trebao biti dovršen do jeseni, bit će obuhvaćene splitske bolnice na Križinama i Firulama, vinkovačka i vukovarska bolnica, karlovačka i ogulinska, šibenska i kninska, našička i osječka, brodska i gradiška, te požeška i pakračka bolnica.

Nakon toga razmatrat će se opravdanost pripajanja varaždinske i čakovečke bolnice, dubrovačke bolnice sa splitskom, pulske s riječkom bolnicom…

Riječ je o bolnicama koje su na specifičnim zemljopisnim predjelima, a ministar poziva na raspravu i dijalog na nacionalnoj razini o sudbini bolničkog sustava kako bi se očuvala održivost i dostupnost javnoga zdravstva u situaciji kada samo trećina hrvatskih građana uplaćuje zdravstvene doprinose i prosječno izdvaja 750 dolara za zdravstvo, višestruko manje nego u razvijenijim zemljama EU.