Kad je Državno izborno povjerenstvo (DIP) prije 10 godina napokon formirano kao stalno i neovisno državno tijelo, porasla je nada u poboljšanje izborne administracije. No praksa je pokazala niz nedostataka, a stručna javnost i civilno društvo često upozoravaju da DIP ne radi svoj posao jer to nisu samo izbori, niti su izbori samo brojanje listića.
I nakon desetljeća čini se da uvijek vraćamo istim pitanjima – je li DIP svjestan svoje uloge i zadaća i u skladu s time aktivan sudionik u unapređenju izbornog zakonodavstva te uvođenju inovacija u izborni proces kao i nadzoru financija političkih aktera, štoviše – koliko uopće obavlja svoje osnovne zadaće, poput primjerice edukacije?
Predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Sanja Barić kaže za N1 da “nije impresionirana dosadašnjim radom DIP-a”: “Dapače, mislim da nije opravdao očekivanja koja su postavljena pred stalnim tijelom. Bilo je tu i vrlo dvojbenih odluka, u nekoliko važnih primjera je Ustavni sud čak ukidao ili davao drugačija mišljenja, a radilo se o situacijama u kojima je DIP trebao pravilno reagirati. DIP ne radi dovoljno na edukaciji građana, na prijedlozima poboljšanja izbornog sustava … Općenito se stječe dojam da je položaj u DIP-u vrsta sinekurnog položaja u Republici Hrvatskoj”.
Razočaranje nad radom DIP-a ne kriju ni u GONG-u, organizaciji civilnoga društva koja godinama iznosi prijedloge kako poboljšati rad tog tijela i ukazuje da DIP nije proaktivan u svojem djelovanju, a o čemu svjedoči i GONG-ov izvještaj o radu DIP-a u 2010. godini kada nisu održani niti jedni redovni izbori, a upozorenja su došla i od Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u izvještaju s parlamentarnih izbora 2015.
U svom prvom osmogodišnjem mandatu do 2015. godine DIP kao stalno tijelo nije opravdao visoka očekivanja GONG-a, a posla je sve više, upozorava za N1 GONG-ov Dragan Zelić i podsjeća: “Uz odgovornost za provođenje izbora, DIP je u međuvremenu dobio i važnu ovlast nadzora financiranja političkih stranaka i izborne promidžbe, ali i novi sastav. Važno je podsjetiti da aktualnom predsjedniku Vrhovnog suda, koji je i predsjednik DIP-a, uskoro istječe mandat pa se izbor novog predsjednika Vrhovnog suda treba gledati i kroz prizmu novog predsjednika DIP-a koji će imati zadaću ‘probuditi’ tu instituciju i posvetiti više vremena vođenju DIP-a”.
“GONG je prilikom izbora novih članova DIP-a, od kojih su neki preko noći postali nestranački, podsjetio da je neophodno povećati njegovu aktivnost u sustavnoj edukaciji članova biračkih odbora u što se krenulo kroz e-learning i poticanju raznih kategorija birača na sudjelovanje u izbornim procesima. No pojedini birački odbori su i na prošlim lokalnim izborima bili jedna od najslabijih karika izbornog procesa. Na DIP-u leži i odgovornost da aktivno sudjeluje u unapređenju izbornog zakonodavstva te uvođenju inovacija u izborni proces, po uzoru na izborna povjerenstva, primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu ili Kanadi i to ne samo kroz sudjelovanje u zatvorenim radnim skupinama za izradu zakona“, samo su neke od zadaća DIP-a na koje ukazuje Zelić.
I pita se “kada je DIP pokrenuo neku javnu raspravu o unaprjeđenju izbornog zakonodavstva, a organiziranje takvih rasprava ne košta gotovo ništa. Prilikom uvođenja preferencijskog glasanja prvi put u Hrvatskoj nismo vidjeli sustavnu edukativno-informativnu kampanju DIP-a o novinama u izbornom zakonu o preferencijskom glasanju. Da ne govorim koliko ima posla sa sustavnom edukacijom birača koji prvi put izlaze na izbore ili napokon sređivanje DIP-ove internetske stranice koja je već godinama u neredu”.
Posebno bolna točka je činjenica da je DIP nadležno tijelo za kontrolu financijskog poslovanja političkih stranaka, no Zelić upozorava da su „pojedini slučajevi netransparentnosti financiranja izborne promidžbe na lokalnim izborima pokazali nepostojanje adekvatnog nadzora financiranja izborne promidžbe, koji bi trebao bi obuhvaćati i tzv. zloupotrebu javnih resursa u kampanji trošenjem sredstava općina, gradova i županija“. GONG je, kaže, zaprimao prijave da su, primjerice, komunalni redari bili angažirani u kampanji za svog šefa/kandidata na izborima, da se potpise za kandidature skupljalo u nekim bolnicama i školama, kao i da su PR službe nekih gradova i županija bile upregnute u kampanjama.
DIP se treba očitovati o takvim stvarima te upozorenjima ili uputama pojasniti kako se kandidati koji već obnašaju javne dužnosti trebaju odnositi u kampanji prema javnim resursima, naglašava Zelić i tvrdi da “DIP provodi samo formalni nadzor koji se sastoji od evidentiranja tko je podnio, a tko nije financijska izvješća, a nije poznato ni provjerava li i kako jesu li podaci navedeni u izvješćima točni i vjerodostojni tako da kandidati i stranke mogu bez velike bojazni navesti i lažne podatke u svojim izvješćima ili ne navesti neke troškove i donacije”.
„Čak i kada pojedini kandidati navedu u svojim izvješćima da su potrošili 0 (nula) kuna, DIP se teško aktivira kako bi pokrenuo nadzor, a kamoli da javno reagiraju bar nekim upozorenjem. Dok je, s druge strane, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa temeljem upita N1 o putovanju premijera Andreja Plenkovića Vladinim avionom u Split i o konferenciji za medije ministra Tomislava Ćorića u HDZ-u, a ne u Ministarstvu rada, kojemu je tada bio na čelu, otvorilo predmet u kojemu će odlučivati ima li u tom slučaju osnove za pokretanje postupka“, navodi Zelić.
Podsjetimo, N1 je upite o navedenom putovanju premijera i konferenciji za medija ministra uputio DIP-u, a DIP nas je nakon tri upita uputio na Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, čija predsjednica Dalija Orešković ni na koji način nije željela prejudicirati odluku, već je samo upozorila da Povjerenstvo razmišlja da bi u odnosu na način korištenja sredstava u vrijeme kampanje ono trebalo biti u nadležnost DIP-a.
“Sjetimo se samo tumačenja DIP-a povodom slučaja afere Pozajmica da nije potrebno objaviti tko je dao kredit nekoj stranci, a nevjerojatan je i odgovor koji je GONG dobio od DIP-a u slučaju Zaklada ‘Nova pokoljenja’. Zaklada je bila uplatila HDZ-ovoj ‘Zakladi hrvatskog državnog zavjeta’ oko 2,6 milijuna kuna 2014. i 2015., a čime je navodno bavarskom IFO institutu plaćena izrada gospodarskog programa Karamarkovog HDZ-a za parlamentarne izbore 2015., GONG je, temeljem informacije u Novom listu iz srpnja 2016. da DIP istražuje taj slučaj, početkom travnja 2017. zatražio od DIP-a rezultate nadzora. DIP-u je bila dovoljna činjenica da je program javno dostupan kako bi zaključio da program nije nužno rađen za HDZ”, pobrojao je Zelić tek neke od zamjerki na rad DIP-a.
No, pitamo se, možda DIP nema dovoljno financijskih sredstava za sve ono što bi trebao obavljati, a možda je riječ i o nedostatku volje, znanja ili alata i mehanizama, ili kapaciteta u smislu neadekvatnog ljudskog kadra?
Ne isključujući kombinaciju svega navedenog, Zelić izričito naglašava: “Za učinkovit rad svih institucija, a posebno neovisnih institucija poput DIP-a, Povjerenice za informiranje, Pučke pravobraniteljice, ostalih pravobranitelja, Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa svakako je potrebno da država osigura adekvatna sredstva za njihov rad i dovoljnu kapacitiranost, ali i da imenuje stručne ljude ne ugrožavajući neovisnost tih institucija”.
Kad je riječ o nadzoru financiranja, ukazuje na to da bi „DIP u svom nadzoru trebao odrediti prioritete nadzora jer uz ograničene kapacitete ne može u jednakoj mjeri nadzirati financiranje izborne promidžbe u svim općinama, gradovima i županijama. Nadzor bi posebno trebao obuhvatiti troškove i donacije koje su nastale prije početka službene izborne promidžbe jer upravo u tom periodu stranke i kandidati se pripremaju za kampanju pa time primaju donacije i troše više sredstava. Ne treba zaboraviti kako DIP može od drugih institucija zatražiti podatke i postupanje tih institucija u nadzoru financiranja stranaka i kampanja“.
“DIP za sada vrlo usko i birokratski tumači svoj djelokrug rada te očekujem da krene u nužan proces pretvaranja u modernu instituciju koja će preuzeti inicijativu u moderniziranju izbornih procesa i toliko potrebnoj edukaciji birača, medija, političkih stranaka o svim aspektima izbornog procesa uključujući i postavljanje standarda za tumačenja i objašnjavanja predizbornih anketa. O važnosti DIP-a u provođenju medijskih pravila praćenja izbora, sučeljavanja, sve važnim aspektima izbornog procesa, ne treba ni govoriti jer sukladno Pravilima o postupanju elektroničkih medija DIP odlučuje o prigovorima na način predstavljanja. Bojim se da je DIP podkapacitiran za obavljanje ovakvog posla”, strahuje Zelić.
U zadnje vrijeme, doduše, postoje neki signali iz DIP-a da će se aktivnije angažirati u nekim procesima važnima za izbore, međutim i dalje nema konkretnih rezultata iako, mora se priznati da je DIP u posljednje vrijeme bio zaokupljen organiziranjem i provedbom čestih izbora u Hrvatskoj, svjestan je Zelić.
Međutim, u GONG-u žale što nije iskorištena prilika prilikom osnivanja DIP-a, a i u posljednjim prijedlozima izmjena izbornih zakona, da se sastav DIP-a otvori ne samo pravničkoj, nego i drugim relevantnim strukama poput politologije, sociologije, ekonomije, novinarstva … Uostalom, o tome govori i preporuka Venecijanske komisije Vijeća Europe s obzirom na to da izbori, kao uostalom i donošenje zakona u parlamentu, nisu isključivo pravna pitanja, nego se dotiču i mnogih drugih struka koje mogu doprinijeti kvaliteti procesa. “Dodatno, ni u stručnoj službi DIP-a nisu zastupljene struke poput politologije, novinarstva i sociologije”, upozorava Zelić i podsjeća: “Izbori nisu samo puko brojanje listića i donošenje rješenja o žalbama”.
Premda je GONG je bio reagirao zbog izbora novih članova DIP-a od kojih su neki preko noći postali nestranački, a prije tog su bili u vrhovima stranaka i saborski zastupnici, Zelić napominje da “unatoč tome imaju mogućnost i priliku pokazati da žele graditi DIP kao instituciju koja će stavljati u prvi plan lakše ostvarenje biračkih prava, kako pasivnog tako i aktivnog, te jačati transparentnost i otvorenost izbornog procesa radi dizanja povjerenja građana u izborni proces što je ključno. DIP kao institucija mora osvijestiti i zauzeti svoj položaj neovisne institucije donoseći hrabre odluke sukladno zakonu i visokim demokratskim standardima koje je Republika Hrvatska preuzela kako bi kvaliteta izbornog procesa bila što bolja”.
Iz DIP-a, međutim, odgovaraju ‘slikom’ nekoliko linkova i rečenicom da “kako je to propisano Zakonom o DIP-u, obavljaju svoj posao propisan zakonima, koji uređuju pojedine vrste izbora i referenduma, daju mišljenja za dogradnju i unaprijeđivanje izbornog zakonodavstva, imenuju i educiraju niža izborna povjerenstva, informiraju građane o provedbi izbora i referenduma, ostvaruje suradnju s organizacijama u zemlji te međunarodnim organizacijama i institucijama u podrušju izbora te obavlja druge poslove propisane posebnim propisima, među kojima kao najvažniji ističu Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe” .
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.