Zlatko Hasanbegović gostovao je u N1 studiju uživo.

“Nedopustivo je da 22 godine nakon počinjenja genocida još uvijek tragamo za više od 1000 žrtava, istaknuo je Hasanbegović, komentirajući obilježavanje 22. godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici.

Upitan je da objasni zašto je njegova stranka, Neovisni za Hrvatsku, unatoč predizbornim obećanjima kako neće surađivati s Milanom Bandićem, ipak podržali Bandića. “Nema nikakvog raskoraka između stajališta koja su iznošeana u predizbornoj kampanji i nakon toga. U Gradu Zagrebu se ne može govoriti o koaliciji, već o programsko političkom sporazumu, iz elementarnih zakonskih činjenica. Za razliku od državne vlasti koja proizlazi iz Sabora, u Gradu Zagrebu nema takve stvari, pa ne može biti koalicije s Bandićem. Za razliku od državne razine, ovo je političko-programski sporazum o suradnji koji ima svoje jasno definirane točke. Radi se o potpori za 17 konkretnih projekata i načelima podjele skupštinskih odbora”, rekao je Hasanbegović.

Rekao je da u spomenutom sporazumu nije bilo riječi oko imenovanja pročelnika u gradskoj upravi. “O tome nije moguće razgovarati, biraju se natječajem. Bandić je pokrenuo inicijativu da svi pročelnici gradskih ureda stave svoje mandate na raspolaganje. Natječaji će biti raspisani i naša stranka će se javiti, kao što se mogu javiti bilo koji građani koji ispunjavaju uvjete”, rekao je Hasanbegović, dodavši da se ne može razgovarati o imenovanju Ane Lederer, jer je gradski Ured za obrazovanje, kulturu i šport još uvijek jedna cjelina.

Kad je u pitanju ključni uvjet stranke Neovisni za Hrvatsku, onom o promjeni imena Trga maršala Tita, Hasanbegović je istaknuo da to nije fiksacija. “Ne radi se o fiksaciji, već o jasnom političko-nacionalnom stajalištu. Prekid s jugoslavenskom komunističkom prošlošću na stvarnom planu kao preduvjet za konačno stvaranje društvenog suglasja i prekid jalovih i bespotrebnih rasprava o prošlosti. Prema našem mišljenju to se može napraviti tako da se stvori jasan diskontinuitet između komunističke prošlosti i sada”, rekao je Hasanbegović. 

Upitan pozicionira li Hrvatsku kao da se prije ’91. ništa nije dogodilo, Hasanbegović je rekao da je projekt samostalnosti nastao iz volje hrvatskoga naroda i da pravno nije bio utemeljen na Ustavu iz 1974., nego na faktičkom stanju. “Za samo formalno međunarodno-pravno saznanje potpuno je irelevantno koji je ustav. To je stručna rasprava”, rekao je Hasanbegović.

Nije, istaknuo je, riječ o tome da ništa prije 1991. godine nije bilo pozitivno. “Riječ je o temeljnim činjenicama, da se SFRJ i hrvatska država međusobno isključuju. Politički, društveni, bilo koji kontinuitet nepotreban je, jer je moderna hrvatska država nastala je nasuprot stanju koje je postojalo i u ratu koji je pokrenula JNA. Rat je bio protiv i jugoslavenske državne ideje i protiv velikosrpske ideje koje su tad nastupale u simbiozi. Ključni element zbog kojega je došlo do rata je JNA”, rekao je Hasanbegović.

Ipak, istaknuo je da je prije ’91. bilo pozitivnih stvari. “U društvenom smislu je mnogo toga bilo pozitivno, no ključno je sljedeće, u hrvatskom narodu iz povijesnih razloga postoje duboke podjele u pogledima na prošlost. One se mogu prevladati samo na jedan način, da se moderna hrvatska država liši svih povijesnih relikata”, rekao je Hasanbegović.

Upitan želi li se riješiti antifašističke tradicije, Hasanbegović je rekao da je to problem definicije pojma. “Ovdje se ne radi o antifašizmu, nego o jugoslavenskom komunističkom nasljeđu”, rekao je Hasanbegović.

Objasnio je kakav je njegov odnos prema partizanskom pokretu. “Drugi svjetski rat počeo je 1939. godine. Komunistička partija Jugoslavije, kao sekcija kominterne, sve do njemačkog napada na SSSR, bila je izvan toga. Činjenica je sljedeća, partizanski pokret, osim te dimenzije, od samog početka ima je jasan politički cilj, nasilno preuzimanje vlasti i provedbu komunističkog režima”, rekao je Hasanbegović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.