U najneizvjesnijoj predsjedničkoj utrci ikad zabilježenoj u Hrvatskoj, kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović postala je nova hrvatska predsjednica, pobijedivši tijesno SDP-ovog kandidata Ivu Josipovića.
Drugi krug izbora obilježio je veliki odaziv, pokazali su podaci DIP-a po kojima je na izbore izašlo 58,89 posto birača. U apsolutnim brojkama, to je 2,23 milijuna birača, što je oko 450 tisuća više nego u prvom krugu.
Prema podacima DIP-a nakon obrađenih 99,7 posto biračkih mjesta, Kolinda Grabar Kitarović pobjedu je odnijela s 50,43 posto glasova, dok je Ivo Josipović skupio 49,57 posto glasova birača. Bila je ovo uistinu jedna od najneizvjesnijih predsjedničkih utrka u hrvatskoj povijesti. Prema prvim podacima, koje je DIP objavio u 20 sati, Josipović je vodio s prednošću od 2,9 posto, ali se ta prednost smanjivala dok HDZ-ova kandidatkinja nije prešla u vodstvo.
HDZ-ova kandidatkinja osvojila je 1.098.923 glasova, a Josipović 1.079.081 glasova što je razlika tek od 18.942 glasa. Nevažećih listića bilo je 60.590 ili 2,71 posto. Grabar Kitarović nadmoćno je pobijedila u dijaspori, a osvojila je i najviše glasova u većini županija.
U prvom krugu predsjedničkih izbora, održanih prije dva tjedna Josipović je nakon objave prvih rezultata vodio s razlikom većom od osam posto, ali se na kraju ta razlika istopila na svega 1,24 posto. Zbog tijesnog rezultata u prvom krugu, u kojem je Josipović pred Kolindom Grabar Kitarović odnio tijesnu pobjedu, aktualni predsjednički izbori smatraju se najneizvjesnijim do sada, a neizvjesnost se nastavila i u drugom krugu.
Po prvi puta u povijesti, Hrvatska je dobila predsjednicu, a Ivo Josipović postao je prvi predsjednik od neovisnosti Hrvatske koji nije osigurao drugi uzastopni mandat (prije njega to su učinili Franjo Tuđman i Stjepan Mesić). Pobjedom svoje kandidatkinje HDZ prvi put nakon 15 godina daje hrvatskog predsjednika iz svojih redova.
Josipović priznao poraz: Pobijedila je demokracija
Ivo Josipović obratio se javnosti nakon izbornog poraza i odmah čestitao Kolindi Grabar Kitarović na pobjedi.
“Čestitam na pobjedi novoizabranoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović. Imali smo napornu kampanju, no imali smo demokratsku utrku u kojoj je ona pobjedila. Razlika je mala, no to je bit demokracije.
Preko milijun građana koji su mi dali povjerenje i glas su naša zajednička snaga. Hvala i stranka koje su me podržale. Hvala i nevladinim organizacijama. Ja sam dio vas. Hvala i supruzi, roditeljima i kćerci i onima koji su me podržavali ovih pet godina, rekao je Josipović.”
“Budimo i dalje zajedno i vjerujmo u našu Hrvatsku!”, zaključio je Josipović.
Kolinda Grabar Kitarović: Hrvatska će biti bogata
“Kada sam krenula u ovu bitku, mnogi su mi govorili što mi to treba. Ali, ja se ne predajem, ja ne odustajem i ne dam da mi itko kaže da Hrvatska neće biti prosperitetna i bogata. Hrvatska će biti među najrazvijenijim zemljama svijeta i to vam večeras obećajem.
Večeras nema mjesta trijumfalizmu, jer posao nas čeka – idemo već večeras raditi za boljitak naše drage hrvatske domovine”, kazala je nova hrvatska predsjednica u svom pobjedničkom govoru te se zahvalila svojoj stranci HDZ-u, ali i svim koalicijskim partnerima.
“Idemo dalje zajedno, za bolju Hrvatsku. Dosta je bilo podijela, mojih i njegovih i naših i vaših. Svi ste vi moji, idemo zajedno, ujedinimo se, svoje domoljublje, ljubav i vjeru. Idemo završiti put koji smo započeli s našim prvim predsjednikom Franjom Tuđmanom!”, poručila je euforično Kolinda Grabar Kitarović.
Tko je Kolinda Grabar Kitarović?
U nedjelju izabrana predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović rođena je u Rijeci 29. travnja 1968. godine, a potječe iz mjesta Lubarska na Grobniku.
Kako je napisala u biografiji na svojim službenim stranicama, prve godine njenog života obilježila su ‘prostrana polja, široke ravnice, beskrajno plavo nebo i šum Rječine, neprestani, nepresušni, uporni šum slapa podno naše kuće’.
Po završetku osnovne škole, upisala je gimnaziju u Rijeci, a nakon tri godine srednjoškolsko školovanje nastavila je u SAD-u u sklopu učeničke razmjene. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala je engleski i španjolski jezik, a diplomirala je 1993. Po završetku studija učlanila se u Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ).
Više godina radila je u Ministarstvu vanjskih poslova te Veleposlanstvu RH U Kanadi. Stekla je magisterij iz područja političkih znanosti, nakon čega je postala savjetnica u ministarstvu.
#related-news_0
Od 2003. obnašala je dužnost ministrice europskih integracija, a kada su 2005. dva ministarstva spojena postala je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija i na funkciji ostala do 2008.
Karijeru je nastavila na funkciji veleposlanice RH u SAD-u koju je obnašala do 2011. godine, nakon čega je imenovana pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.
Kolinda Grabar Kitarović supruga Jakova Kitarovića upoznala je tijekom studentskih dana, a majka je dvoje djece, Katarine i Luke.
Prva je žena na čelu Republike, a u kampanji je, među ostalim, najavila da će odmah po preuzimanju dužnosti inicirati sjednicu Vlade koja bi trebala iznjedriti rješenja za dugotrajnu gospodarsku krizu. “Kad postanem predsjednica, prvo ću nazvati Zorana Milanovića i zatražiti da sazovemo sjednicu Vlade, da raspravimo o stanju u Hrvatskoj, ovoj dubokoj socijalnoj krizi u kojoj smo se našli. I ako nema rješenja, a sumnjam da ih ima jer dosad nije pokazao ništa, onda ću ga tražiti neka skupe svoje stvari i neka odu”, najavila je u kampanji Grabar Kitarović.
Kitarović na predsjedničku dužnost stupa 19. veljače
Novoizabrana predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na novu dužnost po zakonu stupa posljednjega dana mandata predsjednika u odlasku Ive Josipovića, koji je petogodišnji predsjednički mandat preuzeo 19. veljače 2010.
Predsjednička dužnost nespojiva je s bilo kojom javnom ili profesionalnom dužnošću, a predsjednica ne smije smije biti ni članom političke stranke, što znači da će Grabar Kitarović morati podnijeti ostavku na dužnosti u HDZ-u i o tomu obavijestiti Hrvatski sabor.
Nova predsjednica prije preuzimanja dužnosti pred predsjednikom Ustavnog suda položit će svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu, a tekst prisege glasi: “Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana. Kao hrvatski državni poglavar, držat ću se Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske. Tako mi Bog pomogao”.
Tradicionalno, svečanost inauguracije predsjednika Republike održava se na Trgu svetog Marka u Zagrebu. Do danas je održano pet takvih ceremonija.
