Premijer Andrej Plenković najavio je odgodu poreza na nekretnine, no s obzirom na to da nije najavio i odustajanje, a građani se uvođenju ovoga nameta izričito protive i dalje je vrlo živa ideja po kojoj bi svoju volju mogli iskazati i na referendumu. No, odmah su se pojavila upozorenja da to nije materija o kojoj se može odlučivati na taj način.
Oko ideje o referendumu oko uvođenja, odnosno odbacivanja poreza na nekretnine koji je prvi najavio načelnik Primoštena Stipe Petrina pa u taj vlak uskočio i SDP-ov Gordan Maras, a ideja da se o ovome pita građane ovaj put nije strana ni Udruzi poreznih obveznika Lipa, različita su mišljenja. No jedno od ključnih pitanja je ono može li se o porezima uopće odlučivati putem referenduma.
VEZANE VIJESTI
Ustavna stručnjakinja Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, oglasila se na tu temu kratko preko Facebooka i razjasnila stvari: “Bez obzira na to što tekst Ustava RH ne sadrži izrijekom upisane materije o kojima se ne može raspisati referendum, takve materije ipak postoje i Iimplicitne su ustavnoj državi i ustavnom poretku. One su primjerice pobrojane u relevantnim pravorijecima Ustavnog suda RH, posebno u Priopćenju iz 2013. (povodom referenduma o braku), zatim odlukama iz 2014. i 2015. (povodom referendumskih inicijativa “ćirilica”, “outsourcing” i “monetizacija autocesta”). Ergo, o porezima se ne može raspisati referendum”.
Međutim, ističe Barić, nije svejedno kakva je zakonska regulativa porezne materije: “I ona mora poštivati temeljna ustavna načela; posebno primjenjiva su načelo jednakosti, pravednosti i razmjernosti. Istina, u poreznoj materiji zakonodavac ima više slobode, no porezna materija nije izuzeta iz načelne ustavnosudske kontrole. Ergo, pravno se zakon može pobijati pred Ustavnim sudom RH, ne samo zbog sadržaja, već i radi formalnih razloga (npr. je li provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, je li proveden postupak procjene učinaka propisa, itd.)”
“Sve to ne isključuje političko djelovanje u obliku stranačke ili građanske akcije (peticije, prosvjedi i sl.) te dijalog s vlasti oko konkretnih rješenja primjene”, zaključuje Barić uz opasku da nema analizu konkretnih zakonskih rješenja pa stoga ni ocjenu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
