Novi problemi u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Tko je pacijent koji treba hitan prijem, a tko nije? Ministar Milan Kujundžić ima prilično jasnu viziju i odgovor na to pitanje, ali smjernice koje je pripremilo Ministarstvo nisu naišle na odobravanje dijela struke.
“Išlo se s prioritetnim listama s naručivanjem, a mi smo to čuli iz medija, išlo se u to na brzinu bez pripremljenosti terena i bez pripremljenosti primarne ili sekundarne zaštite”, kaže liječnica obiteljske medicine Vesna Potočki Rukavina.
Primjerice u smjernicama stoji da bi se po prioritet može ući vrtoglavica ili pak novonastala aritmijska tegoba bez pojašnjenja o čemu se točno radi. U smjernice prioritetnih ulaze i hitna stanja koja se automatski rješavaju u hitnom prijemu. Zbunjeni su i u udruzi bolničkih liječnika.
VEZANE VIJESTI
“Ovo nisu smjernice, nego niz paušalno nabacanih natuknica, s, usudila bih se reći, simptomima koji obuhvaćaju kompletnu medicinu. Tako da, niti su jasne, niti su ciljane, niti je po ovim smjernicama moguće postupati”, upozorava dopredsjednica HUBOL-a Ivana Šmit.
Mjesec i pol u projektu sudjeluju četiri zagrebačke bolnice, a prema podacima HZZO-a do sada su dogovorena 333 prioritetna pregleda. Najviše gastroenterologija, slijede fizikalna terapija, urologija i pulmologija dok je kardiologija, koja se u smjernicama prema riječima obiteljskih liječnika često spominje, tek na sedmom mjestu.
Ministar kritike odbacuje. Tvrdi – većini je sve jasno, a nezadovoljnici su u manjini. Ipak uskoro će organozirati okrugli stol na kojem će za mišljenje sada pitati i udrugu bolničkih i obiteljskih liječnika.
“Oni će tako imati priliku pokazati što žele mijjenjati što mogu dati konstruktivnoga, a moći će kad zazivaju latinski i pokazati svoje znanje latinskoga, pozvat ću ih sve pa neka kažu, ako se žele igrati politike, neka se igraju i politike”, poručio je Kujundžić.
Obiteljski liječnici smatraju da je trebalo samo popraviti komunikaciju takozvanom A5 uputnicom – koja je omogućila obiteljskim liječnicima kontakt sa specijalistima.
“Kratkim opisom kratko opišem o čemu se radi i zamolim za prioritetno naručivanje, tako u sekundarnoj zaštiti netko iskusan će sjediti i vidjet će je li to za prioritet ili nije i dati mi možda sugestiju, neku drugu ili će zaista pacijenta naručiti”, objšnjava Potočki Rukavina.
Cilj prioritetnih lista čekanja je otvoriti prostor na trenutnim listama čekanja na kojima se nalazi 800.000 pacijenata da se pregleda one najugroženije.
“Gurati sad novu listu koju ćemo zvati hitnom, prioritetnom, bitnom ili ne znam kako drugačije mislim da je samo dolijevanje ulja na vatru na ovaj postojeći kaos. Mislim i smatramo da bi prvo trebalo urediti postojeće stanje, a ne gurati politikantski program koji neće napraviti ništa dobro”, upozorava Šmit.
“Ovo je pilot projekt, on će biti dorađen u naredna četiri tjedna i bit ću zahvalan svim kolegama koji će pomoći”, poručuje Kujundžić pa bi do konca rujna prioritetno naručivanje trebalo biti moguće za sve pacijente u Hrvatskoj, na kojem god kraju zemlje živjeli.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
