I dok obrazovna reforma ide svojim tijekom - tvrde vladajući, a oporba govori da je sve samo mazanje očiju, ministrica obrazovanja uspjela je tiho, na mala vrata "progurati" nešto što mnogi njezini prethodnici nisu. Informatiku će u školama djeca učiti od petog razreda.
Sad samo ostaje pitanje koliko će škola i učionica biti spremno za izvođenje nastave te hoće li na pitanju kurikularne refome puknuti ljubav HDZ-a i HNS-a.
Prije samo dva mjeseca obrazovanje je HNS-u bio glavni izgovor za ulazak u Vladu HDZ-ova Andreja Plenkovića.
VEZANE VIJESTI
“Prestanite politizirati. Ja ono što želim žrtvovati, ja ću dati žrtvu svog političkog rejtinga. Dat ću sve ostavke ovog svijeta ako će mi Hrvatska biti bolja. Pa šta me briga za političku karijeru ako će moje dijete imati bolju školu, ako će imati bolji sustav obrazovanja”, poručio je početkom lipnja bivši šef HNS-a Ivan Vrdoljak.
“Naš uvjet je da se provodi kurikularna reforma i to čim prije s ekipom koja to zna raditi i koja je krenula raditi i s 500 ljudi koji su već odradili veliki dio te reforme”, poručio je također početkom lipnja vršitelj dužnosti predsjednika HNS-a Predrag Štromar.
Dakle – padne li ministrica, past će i Vlada. Uvjeravaju tako u HNS-u no čini se kako su pred Dijanom Vican povukli ručnu. Svjesni su toga i u Posebnom stručnom povjerenstvu.
“Jako pogrešno bi bilo od HNS-a ako ne bude reakcije. Na tome su temeljili cijelu operaciju približavanja HNS-a Vladi i ulaska u Vladu./Možemo se još dogovarati, možda još mjesec dana, dakle do 10. mjeseca. Ako u 10. mjesecu nema Akcijskog plana, nema ništa od provedbe Strategije u sljedećoj godini”, upozorava Pero Lučin, član Posebnog stručnog povjerenstva.
U Ministarstvu pokušavaju uvjeriti javnost da se ne bave samo raspletom situacije u Posebnom stručnom povjerenstvu i Ekspertnoj radnoj skupini. Stoga, najavljuju prvi veliki reformski potez. Informatika bi trebala postati obavezni predmet, učenici će je pohađati od sljedeće godine u 5. i 6. razredu osnovne škole.
“Mislim da više ne smijemo gubiti vrijeme i moramo konačno s informatikom iskoračiti u 21. stoljeće. Trenutno završavamo plan kako što prije pripremiti naše učitelje i same škole i vrlo brzo ćemo predstaviti cjeloviti model s konkretnim rješenjima”, najavila je Lidija Kralj, pomoćnica ministrice Divjak.
Već ovog listopada trebao bi krenuti projekt programiranja u višim razredima osnovnih škola u suradnji s CARNetom. No stvari u praksi nisu nimalo idealne, programi se ne mijenaju godinama.
“Činjenica je da se stvarno jako dugo nije mijenjao taj program tako da je sadašnja izmjena sigurno dobrodošla i nastavnici je pozdravljaju. To znam jer sam razgovarala s nekima od njih. Mi volimo reći – kao što nećete dati profesoru biologije da kosi travu u vrtu, nećete ni profesoru da vam servisira računala i vadi papire iz printera, iako to nažalost često završi tako”, primjećuje Andrijana Prskalo Maček, zamjenica voditelja CARNeta.
U školskom sindikatu kritični – tvrde – ovo je samo selektivna inačica reforme, a ne cjelovito rješenje.
“Ono što vam je tu problem je što vi to morate osigurati za sve učenike. Ne možete vi to osigurati u Zagrebu, a ne osigurati u Iloku. Vi to morate osigurati svakom učeniku jer svi učenici u Hrvatskoj imaju pravo pod jednakim uvjetima se školovati i tu će nastati problemi”, upozorava Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata “Preporod”.
Pitanje koje se postavlja jest koliko ozbiljne razmjere može poprimiti tihi rat između premijera i ministrice Divjak?
“HNS nije u situaciji da sada razvrgava vladajuću koaliciju jer situacija je takva da ako HDZ ide na prijevremene izbore, on praktički nema protivnika. Pitanje je s kim bi mogli formirati većinu, ali našlo bi se. Ukoliko HNS ide u prijevremene izbore, mislim da ta stranka nema nikakvu perspektivu”, kaže Boris Rašeta, novinar 24 sata.
Kurikularna reforma prvi je veliki test za vladu HDZ-a i HNS-a – ista će se na kušnji naći već početkom rujna kada se očekuje predstavljanje Akcijskog plana za provedbu strategije obrazovanja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
