HDZ je danas ocijenio kako je odluka predsjednika Republike da razriješi svog glavnog analitičara Dejana Jovića motivirana procjenom da bi njegovo zadržavanje ugrozilo kampanju Ive Josipovića za predstojeće predsjedničke izbore.
Tijekom održavanja konferencije došla je potvrda o Jovićevom razrješenju.Šeks i Kovač, upitani za komentar, ocijenili su kako je Josipović pravilno postupio, ali i ustvrdili da je glavni razlog Jovićeve smjene predstojeća predsjednička kampanja.
“Ako je do toga došlo, onda se postupilo onako kako se očekuje od predsjednika jedne suverene, demokratske samostalne države”, rekao je Kovač.
Šeks je pak ocijenio kako je ključni motiv smjene Josipovićeva analitičara procjena da bi mu daljnje zadržavanje Jovića ugrozilo predsjedničku kampanju.
“Mislim da je to zapravo ključni motiv predsjednika Josipovića, da je procijenio da bi mu daljnje zadržavanje Jovića ugrožavalo predsjedničku kampanju jer bi se izričito povezivalo s njegovom osobnošću”, ustvrdio je.
Upozorio je i da je na Jovićeve višekratno izražene stavove o raspadu Jugoslavije i ocjeni da je Jugoslavija bila ‘dobar okvir’ bilo kritika “iz različitog dijela političkog života” u Hrvatskoj, kao i pitanja zašto ga Josipović i dalje drži kao glavnog analitičara.
Jer, objašnjava, Šeks, njegovo zadržavanje u Uredu predsjednika s takvim stajalištima ne može se, na svojevrstan način, ne shvatiti “kao djelomično dijeljenje stajališta s predsjednikom Republike”.
“Zato mislim da je Josipović, kad je ovaj prekrdašio svaku moguću mjeru, jednostavno kao izraz kranje nužde povukao tu kočnicu, ako je to točno, i razriješio ga dužnosti”, ustvrdio je Šeks.
U kritici Jovićevih stavova, Kovač je kazao da se radi se o stajalištu koje negira legitimitet referenduma iz 1991. godine, a time i samostalnosti i temelja moderne hrvatske države.
Pročitajte još
Šeks se, pak, osvrće na Jovićevu ocjenu da su se građani na referendumu 1991. izjašnjavali bez slobodne volje, u ozračju straha i nasilja kazavši kako su one “činjenično neistinite, revizionističke i vrlo opake”.
Referendum 1991. bio je narodni plebiscit, naglašava Šeks, navodeći da je od 3,6 milijuna, na referendum izašlo čak 3 milijuna birača, a 83 posto se opredijelilo za hrvatsku nezavisnost.
