Bivša ministrica pravosuđa, Vesna Škare Ožbolt, gostovala je u Novom danu i komentirala aktualne političke događaje.
Kako komentirate redove pred APN-om za subvencionirane kredite?
VEZANE VIJESTI
Svaki kriterij koji je napravljen u ovoj zemlji bi se problematizirao, bez obzira bio dobar ili ne. Imate osobe koje ne mogu stići dići se u dva u noći i čekati u redu, iz objektivnih razloga. Čini mi se da taj kriterij tko prije dođe nije najsretniji, možda je trebalo otvoriti rok za prikupljanje prijava, napraviti povjerenstvo i vidjeti tko ima najteže uvjete pa njemu dati subvenciju.
Kakve je kriterije trebalo uvesti?
U prvi plan je trebalo staviti najteže socijalne skupine koje mogu plaćati ostatak kredita. Bankama je ovako ostavljeno diskreciono pravo da mogu birati klijente. Ako 20 posto pripada bankama, već je 20 posto nekih privatnih kriterija kojih možda ni samo ministarstvo nije bilo svjesno kad je otvorilo natječaj. Čini mi se da su zbog gužve banaka ad hoc napravili ovi kriteriji da 20 posto mogu dobiti banke.
Je li ovaj potez zapravo želja partnera u Vladi, HNS-a, da pokaže da radi? Koliko je uopće uspješan rad Vlade?
HNS mislim da je kupio jednosmjernu kartu u ovu Vladu i mora dati sve od sebe da nešto doista i napravi. Mislim da su toga svjesni i bit će predstavnici onog dijela Vlade koji će stalno nešto inicirati, gurati, ali koliko je to realno, ostvarivo i primjereno teško je reći. Mislim da su kupili političku kartu u jednom smjeru i to je to.
Kako komentirate ploču HOS-a u Jasenovcu i pokušaj Vlade da riješi taj problem?
Mislim da je bilo prilike da se problem riješi na samom početku. Kako se bude sporije rješavao, kotrljat će se kao gruda snijega i to će postati problem unutarnjih sukoba određenih političkih struktura, što će dovesti do toga da se cijela javnost bavi tim problemom. Mislim da je tu trebalo riješiti stvari strukturno, ja sam legalista pa tako i velim. Postoji i Zakon o spomen području Jasenovac, nekoliko je puta doživljavao izmjene, a mislim da bi bilo dobro da se kroz izmjene zakona na neki način stvari i izreguliraju. Međutim, ostaje problem svih drugih situacija, obilježja koja možda nisu u skaldu s Ustavom Republike Hrvatske na drugim mjestima, koja u ovom trenutku nisu u fokusu pažnje, a bit će kad netko bude trebao izvući joker iz rukava.
Postoje dvojake interpretacije oko toga je li pozdrav Za dom spremni sporan. Jedna strana tvrdi da je odlukom Ustavnog suda postalo jasno da je ZDS kažnjiv pozdrav, a s druge strane ljudi brane argumentom da je riječ o službenom grbu i registriranoj udruzi te da se na njih ne primjenjuje.
Na neki način je sve istina, i jedno i drugo, treba pročešljati tko je registriran i po kojim obilježjima. Kad dođe do divljanja na stadionima i netko iz revolta počne vikati ZDS, sudovi neki put slučaj procesuiraju, a neki put ne. Tu bi isto trebalo uvesti reda u sudski postupak i zauzeti jasne kriterije kad je riječ o takvim slučajevima. Sad je samo ovaj pozdrav u prvom planu, a imate i drugih neprimjerenih pozdrava koje isto tako treba sankcionirati, tu mislim na sve one koji su predstavljali ne samo ustaške, nego i četničke pozdrave. Imate po istočnom dijelu Hrvatske obilježja kojima se vrijđeaju žrtve i sve to treba početi stavljati u neki red. Ako ćemo svaki put reagirati na osnovu jednog incidenta, a ne sustavno rješavati problem, uvijek ćemo imati problem.
Kako komentirate ideju da i Jasenovac, kao i Vukovar, postanu mjesto posebnoga pijeteta?
I u Jasenovcu i u Vukovaru dogodila su se neviđena stradanja ljudi i na svaki način ta područja treba obilježiti. Zakon o spomen području Jasenovac postoji, tu bi trebalo doći do određenih korekcija i kroz taj zakon stvari posložiti.
Kako komentirate odluku da se preimenuje Trg maršala Tita, kao i obraćanje medijima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića?
Samo na jedan način, još se dugo nećemo baviti gospodarstvom, meni se čini.
Je li Bandić ovime riješio problem u Zagrebu?
Ako se dogovorio sa svojim koalicijskim partnerima, onda je. Mislim da mu je u prvom redu najvažnije imati većinu u Gradskoj skuštini i da su to kriteriji za sve što se događa u Zagrebu.
Kako komentirate prosvjed ispred SNV-a i spaljivanje tjednika Novosti?
Kad vidite tko to spaljuje, to su grupice koje reagiraju na nečiji gumb. Ne možete ih zapaziti osim po najamnom odnosu, pojave se ne iz ideoloških razloga, nego čisto iz provokatorskih. Mislim da je i tu trebalo uvesti reda u ponašnje, a ne da se po ulicama pale novine i rade incidenti koji su apsolutno naručeni. Ako je to bio politički performans, policija takvo ponašanje nije smjela dopustiti – ako je dopustila okupljanje, a ako nije, onda se mora znati kako se ponašati. Mora biti reda u zemlji. Ne razumijem tu nepotrebnu blagonaklonost gledati kako se marginalna skupina od devedesete naovamo gleda kao nešto što se treba tolerirati.
Ima li premijer Andrej Plenković problem s pločama?
Ne znam jel ima problem, ali mislim da on oprezno rješava ovo pitanje. Možda bi trebao malo gurnuti svoje ministre u prvi plan i da oni počnu operativno djelovati, a ne da sve prima na sebe i stavlja se u prvi plan kao osoba koja mora reagirati. Previše toga je na njemu u ovom trenutku, ministre treba gurnuti da rade posao koji treba.
Je li situacija oko ploča u Jasenovcu i Vukovaru izazov za Vladu?
Potrebno je riješiti to na sustavan način, ne samo vezano za Vukovar ili ploče. I ja sam kao ministrica imala problem s pločama, ali sam ih riješila. Tražila sam da se pokrene zakon da se uspostavi procedura na koji način se mogu podizati spomen ploče, a na koji način micati. Ako se to ne poštuje, onda se zna kako se stvari rješavaju prema onima koji ne poštuju zakon.
Lokalna vlast je dopustila postavljanje ploče u Jasenovcu.
Ako je dopustila, ploča je tamo. Mislim da nitko ne dovodi u pitanje ploču, nego pozdrav, koji nije iz zrinskih vremena, nego iz vremena kad su se ljudi ubijali u Jasenovcu.
Kako komentirate arbitražu sa Slovenijom, odnosno, kako vidite poziciju Hrvatske i kako će se nastaviti dijalog sa Slovenijom?
Nekako vidim da će tu doći do određenog dizanja tenzija. Turistička sezona je završila, Slovenija nema interesa da bude strpljiva, ulazi u ciklus predsjedničkih izbora i tu će se stvari apsolutno zaoštravati u Sloveniji. Republika Hrvatska tu ima doista jedinstven stav, svih političkih stranaka, i vlasti i oporbe, prema tome, ni u Hrvatskoj neće biti većih promjena u odnosu na dosadašnje stavove, ali Hrvatska će inicirati put prema Međunarodnom sudu.
Što vi vidite kao rješenje?
Samo su dva načina: ili dogovorno rješenje, za koje mislim da nema atmosfere ili raspoloženja ili odluka putem suda.
Kako komentirate otvoreno pitanje odnosa s BiH. Stižu prijetnje oko prestanka radova na Pelješkom mostu. Koliko to utječe na odnose dviju zemalja?
Stvara se nekakva nervoza među gotovo svim naših susjedima, Slovenija, BiH, Mađarska, Srbija, sve je to nešto nervozno kad je riječ o Hrvatskoj. Čim Hrvatska pokaže da ima inicijativu ili stav, to izaziva prijepore. Postavlja se pitanje kad Republika Hrvatska vodi svoju politiku je li to problem susjedima ili je to odraz geopolitičkih odnosa.
Čeka se i odluka arbitraže oko plinskog biznisa sa susjedima.
Mislim da ima više arbitraža koje će biti predmet odnosa Ine, MOL-a i Republike Hrvatske i čini mi se da ih ima dvije ili tri čiji su postupci u tijeku i to će biti jedan ozbiljan problem ako se te arbitraže ne budu dobile.
Koliko su potencijalne tužbe Agrokora opasne za Republiku Hrvatsku?
Ja sam već nekoliko puta rekla da je lex Agrokor na neki način spasio državu prije svega, a tek onda neke druge. Državu i zaposlenike, međutim taj put samog koncerna će se ove jeseni jako odmotavati i ovo će biti jedna izuzetno dinamična, ako ne i vruća jesen.
Bili ste u izaslanstvu u Ukrajini, koje je izazvalo oštre reakcije iz Rusije. Kojim ste poslom bili tamo?
Nije to moj prvi posjet jednoj zemlji koja je zahvaćena takvom situacijom. Mi smo tamo prenijeli naš hrvatski model kako smo uspostavili mir na okupiranom području i kako smo zadržali ljude koji su živjeli na tom području. Nije mirna reintegracija rezultat Oluje, ja sam živi svjedok vremena da je mirna reintegracija počela dok Oluja nije ni počela. Mirna reintegracija je rezultat političkih napora, i preko 68 tisuća Srba je zahvaljujući tome ostalo u Hrvatskoj. To treba reći svima koji kažu da je to bio rezultat etničkog čišćenja. Nije. Mi smo njima objašnjavali koje smo korake poduzimali vezano uz normalnizaciju života. To je bilo jako zanimljivo, imali smo veliki medijski odjek.
Zašto su stigle oštre reakcije iz Rusije?
Možda to nije u dovoljnoj mjeri ni razumijevano dovoljno dobro, jer sad u diplomaciji u Ruskoj Federaciji su uglavnom ljudi koji su imali kontakte s nama koji smo tad radili na reintegraciji i jako dobro znaju da su podupirali, hvalili reintergraciju, sudjelovali su neki u procesima i mi imamo jednu vrst moralne obveze pomoći državama koje su nama slale vojnike, a mi nećemo njima slati vojnike, nego mirotvorce.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
