"Od mjere do barijere - mladi vrijede više", naziv je prosvjeda za vraćanje dostojanstva i perspektive mladima, koji će inicijativa "Vrijedim više" održati 15. runa u 17:30 sati na Trgu svetog Marka s ključnim zahtjevom - ukidanje stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) i vraćanje pripravništva.
“Prosvjed za posao, plaću i radnička prava. Za sve one koji su bili na SOR-u ili ga odrađuju, kojima postojanje SOR-a otežava pronalak posla i/ili polaganje stručnih ispita i koje izlazak na tržište rada tek čeka. Važno je reći da vrijedimo više”, poručuju iz inicijative “Vrijedim više” pozivajući na prosvjed.
VEZANE VIJESTI
Tom akcijom žele poslati poruku da mladi žele kvalitetna i sigurna radna mjesta i traže ukidanje SOR-a i vraćanje pripravništva kao prvog oblika zapošljavanja te donošenje mjera aktivne politike zapošljavanja koje će zaista poboljšati poziciju mladih na tržištu rada i dovesti do stvarnog povećanja zaposlenosti, a uz primjerenu plaću za rad i radnička prava.
Naime, za većinu mladih u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina posao i plaća nakon završenog školovanja postalo je samo san. Mnogi su osuđeni na mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa te “novčanu pomoć” od 2.620 kuna i potom povratak na burzu.
U Hrvatskoj trenutno ima 730.000 mladih do 30 godina starosti, a još prije 10 godina bilo ih je 135.000 više. Pritom više od 80 posto mladih živi s roditeljima, i ne jer to žele, nego jer si ne mogu priuštiti ništa drugo. Trenutno je 145.000 mladih nezaposleno, a od 2010. gotovo je 80.000 ljudi prošlo kroz mjeru SOR-a, samo su neki od zabrinjavajućih podataka kojima barataju u Inicijativi.
Podsjetimo, inicijativa “Vrijedim više” nastala je iz potrebe da se ukaže na sve veći nesklad između troškova života i uvjeta koje mladi imaju na tržištu rada te su Mreža mladih Hrvatske (MMH), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata udružili snage da bi upozorili na ovaj važan problem.
S obzirom na to da Vlada i poslodavci u svojim medijskim istupima opetuju da mladi nemaju vještine za tržište rada i da je za to potreban SOR, postavlja se pitanje kako to da mladi imaju vještine za Irsku, Austriju i Njemačku u koje se iseljavaju, upozoravaju iz inicijative. Jasno je, kažu, da problem nije u mladima, nego u lošim politikama i političarima i mjerama koje ne generiraju rast, nego iseljavanje i stvaraju poremećaje na tržištu rada.
Stoga, prosvjednom akcijom žele osigurati stabilne radne odnose, radnička prava, ukidanje SOR-a i vraćanje pripravništva kao prvog zapošljavanja. I statistike i rezultati govore da je ta mjera potpuno promašena i proizvodi generacije mladih na minimalcu i nesigurnost, a služi samo za “šminkanje” statistike pod otvorenim sponzorstvom države.
“Mjere aktivnih politika zapošljavanja ne bi trebale spuštati cijenu rada onima koji su na tržištu najzapošljiviji, a pogotovo ne destimulirati otvaranje stalnih radnih mjesta i na taj način ugrožavati sve koji traže posao. Pri dizajnu i provedbi SOR-a nije se razmišljalo o uvođenju osigurača kao što su kvote i/ili uvjeti i ograničenja kojima bi se spriječilo da poslodavci iskorištavaju ovu mjeru za dobivanje besplatne radne snage”, upozoravaju iz Inicijative.
Naime, kako ukazuju, “uspostavljanje sustava u kojemu poslodavci nemaju nikakvih financijskih i radnopravnih obveza prema osobama koje kod njih i za njih obavljaju rad ozbiljno je narušavanje ravnoteže u odnosima radnika i poslodavaca”.
Opetuju i upozorenja da SOR, kao mjera koja je sama po sebi, napominju, generator nejednakosti među mladima, dodatno isključuje one slabijeg imovinskog statusa i ne vodi računa o podjednakoj dostupnosti po regijama. Danas pak postoji i kategorija visokoobrazovanih iznad 30 godina koji ne mogu koristiti SOR, a kako se ne raspisuju natječaji za pripravništvo, gotovo uopće nemaju mogućnost ulaska na tržište rada.
Nadalje, različita iskustva korisnika govore o neujednačenim standardima mentorstva i kvalitete učenja, a upitan je i uniformirani administrativni model koji ne prepoznaje osobne kvalifikacije i iskustvo, kao ni specifičnosti različitih struka i različite periode očekivanog trajanja uvođenja u rad, ključne su kritike upućene državi.
“Ne želimo raditi 40 sati tjedno za novčanu pomoć koja ne može pokriti ni najosnovnije račune, a na svoje snove, ambicije i planove zaboraviti do daljnjega”, poručuju svjesni: “Vrijedimo više od toga”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
