Umirovljeni general HOS-a, Anto Prkačin, bio je gost u N1 studiju uživo.

Večeras se u Privrednikovu domu u Preradovićevoj održava Tribina na temu koja već dugo i intenzivno zaokuplja javnost – Ustaški pozdrav „Za dom spremni“ s tri dominantne godine – ’41., ’91. i 2017. O prijeporima oko ustaškog pozdrava „Za dom spremni“, o vremenu kada su ga preuzele HOS-ove jedinice i razlozima zašto su baš njega uzele kao službeni pozdrav, govorit će Berislav Jelinić, glavni urednik tjednika Nacional, Vlado Vurušić, novinar i komentator Jutarnjeg lista, i Anto Prkačin, general HOS-a u mirovini. Moderira Saša Kosanović.

Uoči tribine, Ante Prkačin je govorio za N1 televiziju.

Izjavili ste da je Za dom spremni preuzeo ustaški pozdrav.

Apsolutno točno. I drago mi je da je tako. I političari su rekli i Hasanbegović i Nazor i još neki da je to preuzet ustaški pozdrav.

Kako komentirate reakciju HOS-a?

Što ću ja slušati ljude koji ništa ne znaju, koji lupetaju gluposti? Taj problem nije uopće u HOS-ovoj ploči i način kako se počeo rješavati problem nikad se neće doći do rješenja. Mi moramo revidirati. Pogledajte predsjednicu, pa i premijera ili bilo kojega viđenijeg političara, kad se spomene bilo što od ’41. – ’45., oni odmah spomenu revizionizam. Što je revizionizam? Ovdje se misli na reviziju onoga što se događalo od 1941. do 1945. Pa to je nužno, to se mora.

Mišljenje o ploči prebačeno je na Vijeće stručnjaka.

Taj pozdrav nije umjetničko djelo, pa da mu se gleda kompozicija boja, to je nešto konkretno, to je pozdrav koji je nastao u prvoj emigraciji u ustaškom pokretu. Bitno je da oni koji su utemeljili HOS, ja nisam osnivač, ali sam osnivaču rekao da ja kao registriran u rezevrnom sastavu specijalne policije ulazim u HOS, on meni kaže: znaš kako se postaje HOS-ovac? HOS-ovac i ustaša postaješ tako da kažeš HOS-ovac i ustaša sam. Onaj tko je prvi čovjek najbolje zna zbog čega su uzeli taj pozdrav. Taj pozdrav je uzet kao pozdrav HOS-a i tu dilema nema.

Zagrebački HOS naglasio je da postoji distinkcija. Koji su to vrijednosni sustavi koji su usvojeni za motivaciju vojnicima? Kako je bilo moguće biti ustaša 1991. godine?

Tko danas u ovoj državi sa sigurnošću može tvrditi tko su bili ustaše ’41.? U novoj hrvatskoj državi, koja postoji dvadesetak godina, mijenjalo se sve, način proizvodnje, način potrošnje, način odijevanja, jedino ustaše i partizani ostali onakvi kakvi su bili 1947., ’48. godine. To je problem koji treba revidirati. To je provjera da se vidi kako se radilo. Kako ćemo mi utvrditi što se tamo događalo ako to ne podvrgnemo znanstvenoj reviziji, a da bi se to moglo, onda se treba vidjeti kakav je to rad i kakvi su to ratovi vođeni u Jugoslaviji za vrijeme Drugog svjetskog rata. Druga stvar koju treba riješiti je osoba Josipa Broza Tita, ali nitko nije problem postavio kako treba.

Ima puno prijepora. Jedni povjesničari tvrde jedno, drugi drugo.

Luka Modrić je sjajan nogometaš, ali da ga ubacite u vaterpolo reprezentaciju, utopit će se. Ni jedna ni druga ekipa nije postavljena kako treba. U Drugom svjetskom ratu Bugara i Makedonaca je 80 do 100 puta manje poginulo negoli Srba, Hrvata, Crnogoraca ili Muslimana, zato što je makedonsku komunističku partiju uzela bugarska komunistička partija. Pošto su to vodila dva Brozova agenta, nije došlo do takozvane narodno-oslobodilačke borbe. Kako da ja vjerujem u te znanstvenike, koji nisu vidjeli da je Bugara, kojih je bilo jednako kao Jugoslovena, u Drugom svjetskom ratu poginulo 20 tisuća, a Jugoslovena milijun i dvadeset tisuća?

Zašto niste bili na pressici HOS-a?

Nisam se odazvao, jer mi je poručeno da ne miješam HOS i ustaški pokret, a o pozdravu Za dom spremni je nemoguće razgovarati ako se to dvoje ne poveže. Oni nesretnici u svojoj su plitkoći intelektualnoj i u svojoj uskogrudnosti izdali Francetića, kao što je Juda izdao Isusa.

Smatrate li da bi zbog mira u kući pripadnici HOS-a trebali promijeniti svoj grb?

Ma ni slučajno. Mira u kući nema dok se ne utvrdi što se dogodilo. Hasanbegovića kad su pitali treba li otkopati groblja oko Jasenovca na to je pitanje skočio kao oparen i rekao ne. Ali treba sve utvrditi, neka se otkopa sve, pa neka se zgrozimo još jednom, pa da se vidi koliko su ustaški zločini uveličani. Sve treba istražiti.

Hoće li se usvojiti odluka Vijeća, kad ono donese odluku? Kako je državni vrh tu postupio? Cijelo vrijeme se balansira između struja.

Javnost će reagirati prema tome koliko kvalitetno se bude stvar analizirala, ne prema tome kakav se zaključak donese, jer on će jednima odgovarati, a drugima neće. Može ustašovati koliko hoće, ali kad se dobiju dokazi iz Šarene jame i iz Jasenovca, na temelju žrtava će se utvrditi istina.

Kako biste vi to riješili?

Prvo analiziramo što se događalo na prostoru Jugoslavije od 6. travnja 1941. pa do kapitulacije Njemačke. Više puta se spomenulo da se ostavi Drugi svjetski rat, nego što mu se pristupilo. Ne može se referendumski o Brozu odlučivati, jer običan čovjek ne zna da Broz ima 15 različitih datuma učlanjenja u Partiju, zato što je pet godina proveo u Rusiji.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.