Uoči početka jesenskog zasjedanja Sabora o problemima u povlačenju sredstava iz EU fondova te ostalim aktualnim ekonomskim pitanjima u Novom danu gostovao je bivši ministar regionalnog razvoja i euorpskih fondova te bivši potpredsjednik Vlade i aktualni saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić.
Iznijeli ste podatke koji tvrde da je prekinut trend rasta u povlačenju sredstava iz EU fondova, na čemu to temeljite?
VEZANE VIJESTI
Problem je trenutno da sustav nije dovoljno transparentan i da se ne ažurira podatke, isplaćena, konačno upotrijebljena sredstva su pokazatelj i zato sam i prije ljetne stanke pitao Ministarstvo financija o tome i dobio podatke sada u rujnu prema kojima je situacija u 2017. bitno lošija nego godinu prije i 2015. kada smo uspostavili rastući trend apsorpcije, a znate da sada imamo veći sustav sredstava. … Hrvatska je u 2015. iz IPA i ESI fondova povukla 361 milijun eura, u 2016. godini 655 milijuna eura, a prvih pet mjeseci ove godine svega 118 milijuna eura što je malo, a hoće li se nešto popraviti do kraja godine – teško je reći, podaci EK pokazuju vrlo sličnu situaciju koja je vrlo loša i čini mi se da smo usporili u fazi i pripreme i realizacije projekata. Znate što se dogodilo s mostom Čiovo – stao je na pola puta i postoji opasnost da ne možemo potrošiti novac i da ćemo ga morati financirati sami iz našeg proračuna.
Vlada tvrdi da je Pelješki most jedan od ključnih projekata, hoće li on biti povučen, je li u opasnosti?
To je više od 300 milijuna eura, ali u odnosu na više od 10 milijardi nije rješenje, on ima neku drugu važnosti i s EK smo dogovorili da ćemo realizirati taj projekt koji spaja Hrvatsku i omogućava kvalitetnu vezu juga i ostatka Hrvatske. Ne vjerujem da će doći u pitanje, do kraja godine bi trebalo biti izabrani izvođači, a hoće li utjecati situacija s BiH, ne znam, ali osobno mislim da ne bi trebalo.
Ministar Marić se hvali punjenjem proračuna – kako gledate na to?
To je činjenica, podaci pokazuju, ono što jest fiskalni rezulat to je ogledalo trendova u ekonomiji, mi smo prijelomnicu napravili nakon šest godina recesije i ova Vlada ima puno sreće da dolazi poslije nas. Situacija je relativno dobra, ali ne treba zaboraviti dubioze koje nisu vidljive. … Postoje obaveze, ne mislim na javni dug, nego na tekuće obaveze koje nisu podmirene, primjerice sektor zdravstva s osam milijardi kuna duga.
Kane ga pokriti novim porezom na alkoholna pića, cigarete, podizanjem cijene zdravstvenog osiguranja, kako to komentirate?
Ove stvari ne komentiram nikako jer Vlada nema odgovore na neka ključna pitanja, a kada treba nešto riješiti, rješavaju to isključivo preko građana, no rješenje su reforme. Mi smo uspjeli skratiti rokove na 280 d0 300 dana, a sada opet imamo duge rokove kao rezultat gomilanja odgode plaćanja. Ako proračun ima dovoljno novca, to treba rješavati. Ovo ljeto ste vidjeli da su cijene porasle ne samo za povećani PDV, to nije rješenje, poskupila je struja, vidjet ćemo što će biti s plinom, htjeli su uvesti porez na nekretnine što se srećom neće dogoditi jer bi neki građani plaćali višu komunalnu nakandu.
Kako gledate na porez na nekretnine?
Ovako kako je bio potpuno je neprihvatljiv za mene i za SDP. Kada smo mi pričali o tom porezu, uvijek smo govorili da možemo zamijeniti komunalnu naknadu, ali stanovi u kojima ljudi žive – na tome ne smiju osjetiti ni kunu povećanja. Ovaj model u svim računicama koje smo vidjeli u medijima, pokazuje da je i do 300.000 ljudi koji imaju nešto novije nekretnine koji bi plaćali više i do 20, 30 posto, to nije rješenje. Na nekretninu u kojo jživi obitelj, ne može biti opterećenja i na tome ćemo i dalje inzistirati.
Marić naglašava predvidljivost i sigurnost, a imali smo situaciju s Valamarom, primjerice. Kakvo je stanje u Hrvatskoj kad je riječ o investicijama?
Nešto se tu pomaklo u smislu smanjenja porez na dobit, to pridonosi poslovnoj klimi, ali porez na nekretnine, poblem turističkog zemljišta, kao i najava novog povećanja boravišne pristojbe, a da ne govorim o povećanom PDV-u što sve smanjuje konkurentnost, prostor za inevsticije su turistički djelatnici dobro iskoristili, razgovarao sam s ljudima, ali ovo nije rješenje.
Kako vidite situaciju s Đurom Đakovićem?
Vjerujem da bi strateški partner koji bi jače zagazio u Đuru Đakovića dobro došao, nažalost godinama smo od nekoliko uprava koje su se tamo izmijenile očekivali neki dobar posao kao spas. … To je jedna vrlo specifična industrija ovisna o projektima i ako niste igrač na svjetskom tržištu i ne možete se uklopiti konkurentski u tu priču, onda imate problem koji se ovdje obnavlja. Oni su konstantno u nekoj vrsti krize. To je jedna od rijetkih firmi koja je ostala iza nas neriješena. Jako smo se borili s brodogradnjom čiji smo veći dio uspjeli očuvati. … Petrokemija je jedno takvo poduzeće, koje do danas nisu riješena jer predstavljaju ozbiljan problem i bez strateških partnera ili pretvaranja potraživanja u vlasničke udjele neće biti moguće riješiti taj problem jer davati kontinuirano neke iznose, subvencije, da ulijevate novac, a nema povratnog efekta, nije rješenje.
Objavljeni su podaci o padu zaposlenosti, a DZS tvrdi da su poslani kivi podaci, predsjednica je imala kritike, kako gledate na to?
Situacija je takva da nezaposlenost pada, a zaposolenost ako i pada, pada po niskoj stopi, dijelom je rezultata nastavka vrlo intenzivnog procesa iseljavanja iz Hrvatske. Pokazuju podaci da je više ljudi otišlo prošle godine nego onda kada su nas iz HDZ-a pritiskali. To smanjuje ukupan broj radno sposobnog stanovnštva u RH , ljudi koji su možda i bili na Zavodu za zapošljavanje i statistički i stvarno postotak nezaposlenih pomalo pada. … Zaposlenost je puno teže dizati, treba stvarati radna mjesta, mi smo sezonski usmjereno gospodarstvo zbog turizma, a kad sezona lagano završava, podaci se mijenjaju i bit će tu teško uspostaviti kontinuiranu dinamiku.
Kako vidite situaciju s Inom, tu su podaci iz revizije?
Od početka od famoznog predbožića Badnjaka kad je Plenković najavio da bi se moglo ići u otkup, znate kakav je bio naš stav, vrlo jasno smo se usprotivili prodaji HEP-a kao stabilne strateške kompanije u energetskom sektoru koja ima i regionalno značenje, a da bi se ušlo u neizvjestan projekt. … Novac bi trebao ostati u HEP-u da se smanji uvoz energije što sprečava i rast cijene prema našim građanima. Što je s rafinerijom Sisak, bili smo u posjetu sindikatima i tada smo vrlo precizno upoznali se sa situacijom, dali im potporu da ostane rafinerija u Sisku i da zadrže posao jer je to posebno osjetljiv prostor Hrvatske koji je u problemima od rata i mislim da svaki napor Vlade treba biti da gospodarski subjetki tamo ostaju i Vlada to treba jasno strateški iskazati prema MOL-u, tu nema odstupanja, a kako – neka to razmišljaju MOL i ljudi koji zastupaju državne interese Hrvatske.
Zašto je SDP odustao od osnivanja Istražnog povjerenstva za Agrokor što je ocijenjeno kao ucjena i kako vidite poruke iz Sberbanke?
Što se tiče ovog drugog, mislim da je to očekivano, upozoravali smo na to cijelo vrijeme da treba očekivati sporove, tužbe i arbitraže … A prvo – je li to bila ucjena, to je bio legitiman politički pokušaj da se jedna važna tema nametna kao važno pitanje jer se Vlada uključila u rješavanje toga problema kako se uključila i da u tome sudjeluje i parlament. Sada je ovo pitanje političkog pragmatizma da se omogući normalno funkcioniranje državnih institucija kao što je Ustavni sud koji je u određenim momentima čak vrlo značajno utjecao na neke političke odluke, on je važna institucija i treba što prije biti funkcionalan.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
