Gost Novog dana bio je bivši voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, Boris Jokić.
Ponovno ste negdje u središtu pozornosti, i politike i medija. Kako to komentirate?
“To već sada traje četiri godine, da je obrazovanje postalo jedna od važnih tema, što je dobro. Nije dobro što je Cjelovita kurikularna reforma ušla u dnevnopolitički diskurs kod ljudi koji ne znaju puno o tome, koji govore iz pozicije moći, stavljaju je kao jedan plijen oko kojeg se svakodnevno trgaju, a ne znaju o čemu se radi. Nadam se da će društvo i politika pokazati da se za neke stvari važne za ovu zemlju mogu otrpjeti promjene.
Rasprava oko obrazovanja mi se čini kao jedna turska sapunica. Ljudima je i ponekad dosadna, ne mogu više pratiti slijed. Važno je da je natječaj za Eskpertnu radnu skupinu poništen jer je bio nezakonit, netransparentan i nelogičan. Na kraju deseci tisuća ljudi su prosvjedovali protiv takvog postupanja i pokazalo se da su bili u pravu.”
Je li to priznanje za skupinu koja je radila na kurikularnoj reformi?
“Nije još uvijek priznanje, ali ukazuje se da se na njih računa. Radi se o ljudima iz škola, vrtića, instituta, fakulteta, privatnog sektora… To su ljudi koji su pokazali da je u ovoj zemlji moguće napraviti nešto bolje. Pozdravljam ovaj potez jer ukazuje da ćemo se osloniti na ono što smo kao ljudi proizveli.
Političari, bez obzira na stranku, često traže vrlo brza rješenja. U kurikularnoj reformi takva ne mogu zaživjeti. Potreban je plan, da imate strpljenje, vrijeme, mudrost, entuzijazam…
Koliko je to dugoročan proces?
“Sada kada biste svim pogonima aktivirali zakonodavnu – izvršna vlast, zakonodavna vlast, svi instrumenti… potrebno je do dvije godine da bi to zaživjelo u školama – da se približi odgajateljima, nastavnicima, približi profesorima i učenicima. To nije izrada dokumenta, to je promjena onoga što se uči, ali prije toga kako se uči u hrvatskim školama.”
Tko na kraju odlučuje u sadržaju?
“Uvijek na kraju odluku donosi sama politika, ali ako se miješa u sam proces, rad stručnjaka, događa se ovo što se događa. Govorimo, a ništa se ne događa, 500 dana je prošlo da se ništa nije radilo. Ako se politikanski ulazi u rad stručnjaka, onda tu nema sreće.”
Što kažu ljudi koji su radili s Vama? Jeste li razgovarali?
“Jesmo, razgovarali smo. Iskazuju entuzijazam i želju da odrade posao do kraja, no to nije bez uvjeta. Ne klasičnih balkanskih uvjeta, nego tko radi to, što se radi, u kojim rokovima, postoji li garancija sigurnosti da mogu napraviti svoj posao. Mi smo dugo bili izloženi napadima, a zapravo smo kao heterogena skupina ljudi na stručnim osnovama napravili jednu viziju.”
Bi li Vaša ponovna kandidatura imala učinak koji bi opet zaustavio reformu?
“Na moju žalost se nikada nije formirao neki drugi plan kakva bi reforma mogla biti. Ja sam svoj plan javno predstavio. Koncepcija je dobra, no sigurno nije idealna. Bitno je da je kurikularna reforma nastala na temelju Strategije obrazovanja. Tu je zadan smjer, koji je bio potvrđen u Saboru. Zrela društva slijede taj logičan slijed. Ukoliko bi netko drugi napravio plan na tim osnovama ne bih imao problem da ga podržim u tome.”
Je li odlazak Dijane Vican i Jasminke Buljan Culej otvorio put?
“Ne bih personalizirao, ključno je da je sam proces bio zatrovan nestranaparentnim, nezakonitim i nečasnim potezima. Na tome se ništa ne može dobro napraviti.”
Jete li razgovarali o reformi s ministricom Blaženkom Divjak?
“Ja osobno jesam, o reformi da. Što bi se moglo, trebalo napraviti, komunikacija postoji. Postoji i moja komunikacija s drugim ministrima iz HDZ-a. Nismo svi u sukobima, kakva percepcija vlada.”
Kako komentirate nedavnu izjavu premijera Plenkovića da je “ovo njegovo Povjerenstvo”. U međuvremenu je i službeno došao na njegovo čelo?
“Bilo kakva personalizacija, ona je štetna. Naročito u ovakvim stvarima – to su teme oko kojih bi se trebao napraviti neki zaštitni zid.”
Hoćete li se ponovno javiti na natječaj za voditelja ERS-a?
“To je prije svega moja odluka, ovisit će o krugu ljudi s kojima radim i živim. Stručnu viziju imam, ona postoji. Ne bih imao ništa protiv ni da se nastavi taj proces bez mene, ali da se nastavi na zdravim temeljima.
Ne mogu još dati odgovor. Ne zna se kakav će biti natječaj, koji su uvjeti. Nije dobro sve personalizirati kroz jednu ili više osoba. to je državna stvar. Ukoliko nešto što radim može doprinijeti javnom dobru, ljudima, djeci i onima koji rade ja ću doprinijeti na ovaj ili onaj način.”
Kada će biti ključan trenutak kada ćemo saznati imamo li reformu ili nemamo?
“To je jedan dobar film. Može biti dokumentaran, ali meni sve više liči na meksičku ili tursku sapunicu. Bilo je toliko prevrata i događaja koje je nemoguće zamisliti. Ja osobno nisam siguran da postoji mudrost ni časnost među političkim elitama da to učine. Pisci u ovoj zemlji, Krleža i drugi, su govorili da kod nas ima puno pameti i kreativnosti, ali još više jala, borbe za osobno dobro, a malo borbe za opće dobro.”
Zašto ste često tolika meta napada?
“Ne znam. Cijelo vrijeme se imputira da je tu ideologija u pitanja. To je najideološkija reforma ako je obrazovanje ideologija. Usmjeriti se na mlade, one koji imaju probleme u školi, dati neke nove, ne samo sadržaje nego i načine kako učiti. Ako je to ideologija onda je to najideološkija reforma. Nekim ljudima nije po volji, neki to ne smatraju dobrim. Taj pogled prema napred, pogresivni pogled, neke to straši.
Može li obrazovanje zaista biti motor koji će pokrenuti ovo društvo prema naprijed?
“U svim zemljama svijeta, naročito zapadnim je motor. Danas još više, prošla su industrijska vremena. Ako ne ulažete u znanje onda nećemo ići naprijeed. Uvijek i svugdje ima ideoloških prijepora, no ovdje su oni istjerani na najbanalniji način, na Drugi svjetski rat. Sve elite, svi ratnici, Twitter i Facebook ratnici, ideološki ratnici… da se odmaknu u život u sadašnjosti i pogled u budućnost, postali bi nevažni.
Ova zemlja zaista ima potencijal, hoće li oni koji je vode imati dosta mudrosti to ćemo tek vidjeti. Ali malo je zemalja učinilo to što je Hrvatska učinila kroz cjelovitu kurikularnu reformu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
