Kako se drugdje sankcionira veličanje fašizma

Vijesti 20. ruj 201707:14 > 07:21
Dusko Marusic/PIXSELL/Ilustracija

Dok u Hrvatskoj traju rasprave o potrebi zakonskog definiranja simbola totalitarnih režima, kojima se u posljednjem činu pridružio i IDS te traži zatvorsku kaznu za isticanje fašističkih simbola, u što uključuju i ustaški pozdrav 'za dom spremni', zanimljivo je vidjeti kako se sankcionira veličanje zločinačkih režima izvan RH

U Njemačkoj, zemlji kojoj je stvoren nacionalsocijalizam, kao i u Austriji, koja je bila sastavni dio Reicha, odmah nakon kraja Drugog svjetskog rata zabranjeni su isticanje i upotreba nacističkih simbola. Recimo, u Njemačkoj isticanje nacističkog pozdrava, podignute desnice u zrak uz priloženi pozdrav ‘Heil Hitler’, može rezultirati kaznom od šest mjeseci zatvora.

U Austriji se otišlo toliko daleko da su zabranjene i registarske oznake koje podsjećaju na zločinački nacionalsocijalistički režim.

Zastupnički dom talijanskog parlamenta prošlog tjedna prihvatio je zakon kojim se zabranjuje javno pokazivanje fašističkih i nacističkih simbola nakon niza incidenata u zemlji. Zakon predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do tri godine za fašističko ili nacističko salutiranje te pozdrave, prodavanje fašističkih i nacističkih suvenira ili širenje takve propagande na internetu. Kako bi stupio na snagu, još treba potvrdu Senata, piše Tportal.

Latvija je 2013. godine problem nacističkih simbola riješila na način da je u kompletu zabranila nacističku i sovjetsku simboliku. Tako je zabranjeno javno isticanje i sovjetskih i nacističkih simbola.
Nacistički pozdrav također je zabranjen u Češkoj, kao i Slovačkoj. Moguće penalizacije sežu i do petogodišnje kazne zatvora, ali nužno je dokazati da je osoba imala namjeru promicanja ekstremističke ideologije.
U Slovačkoj je zakon ublažen tako da policija može blaže progoniti počinitelja kako bi se olakšalo dokazivanje pa presude rezultiraju novčanim globama prije nego zatvorskim kaznama.

U Švicarskoj i Švedskoj isticanje nacističkog pozdrava svrstava se u kategoriju zločina iz mržnje, ali je 2014. godine Vrhovni sud Švicarske presudio da osoba nije prekršila proturasistički zakon ako je gesta samo osobno uvjerenje. No i dalje se radi o kaznenom djelu promicanja rasističkih ideologija. U većini slučajeva prekršitelji se kažnjavaju novčanim kaznama.

Rumunjska je 2015. godine donijela zakon kojim je zabranila poricanje holokausta.

Spomenimo na kraju to da u Sjedinjenim Američkim Državama ne preferiraju zabrane, što se jasno moglo vidjeti na skupu bijelih supremacista u gradu Charlottesvilleu, koji je završio nasiljem i smrću jedne osobe, a na kojem su slobodno nošena nacistička obilježja, piše Tportal.