Saborski klubovi suglasili su se u srijedu kako je konačan prijedlog Vladinog zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju važan korak u zaštiti potrošača, ali i poručili da ima prostora za dodatne poboljšice.
Posebno su zadovoljni odredbom koja je u zakon ‘ušla’ nakon prvog saborskog čitanja, a po kojoj banka neće smijeti potrošaču naplatiti naknadu za prijevremeno ispunjenje obveze iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu.
Dobro je da nema izlazne nakande za prijevremenu otplatu kredita, no ima prostora da se ograniče i ulazne naknade, jer se ne radi o posebnim troškovima banaka, istaknuo je u saborskoj raspravi Boris Lalovac (SDP).
Vladin zakon je vrlo dobar, a da bi bio odličan trebalo bi prihvatiti neke od amandamna koje sam predložio, kaže Goran Aleksić (SNAGA) koji predlaže da se valutnu kaluzulu ograniči isključivo na euro, da se propiše da banka ne smije zaračunavati naknadu za obradu kredita veću od 0, 1 posto na iznosa kredita, ali maksimalno do tisuću kuna.
Miro Bulj (Most) problematizira iznose koje banke zarađuju na naknadama.
Hrvatska je raj na zemlji za bankare i banke koje samo na malim nakndama i provizijama ubiru godišnje četiri milijarde kuna, kaže Bulj.
Tako je bilo jer banke nisu bile pod nadzorom, HNB ih nije nadzirao, a ni danas ih ne nadzire na pravi način, uzvraća Aleksić.
Zakon, očekivano, hvali HDZ, u ime kojeg Dragica Roščić posebno ističe povećanje informiranosti potrošača i detaljnije propisanu proces određivanja kreditne sposobnosti. Važno je da se kod procjene kreditne sposobnosti morati gledati samo ekonomska i financijska situacija potrošača, ne smije se dogoditi da banka kaže ‘potrošač možda neće moći vraćati kredit, ali ima dobru nekretninu’, kaže Roščić.
Vladinim zakonom povećava se informiranost potrošača pri stambenom potrošačkom kreditiranju, uvodi se Europski standardizirani obrazac temeljem kojeg će potrošač moći dobiti brojne informacije o kreditu, ali i usporediti kredite različitih banaka. Potrošaču se daje pravo da u roku 14 dana nakon sklapanja ugovora odustane od njega bez navođenja razloga i bez naknade. Pri kreditiranju u stranoj valuti – propisano je da je banka dužna obavijestiti potrošača svaki put kad se vrijednost ukupnog nepodmirenog iznosa koji je potrošač dužan platiti ili redovnih obroka, odnosno anuiteta promijeni za više od 20 posto radi promjene tečaja.
Sabor je raspravio i izmjene Zakona o kreditnim institucijama koje također, teže boljoj zaštiti potrošača – detaljnije se propisuje način objave općih informacija o bankovnim uslugama, propisuje se obveza banke da potrošaču, na njegov zahtjev, dostavi otplatni plan, besplatno i dr.
Branimir Bunjac (ŽZ) dvoji, međutim, u tvrdnje o boljoj zaštiti potrošača. Kako je moguće da tolike kreditne institucije daju kredite mimo svih pravila, kakve se to institucije nude na banderi pored tramvajske stanice, zapitao se zastupnik i poručio da je “najstrašnije što sve lihvarske institucije imaju licencu Ministarstva financija”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
