Todorić pobrojao prekršene zakone u slučaju Agrokor

Marko Mrkonjic/PIXSELL

Ivica Todorić objavio je novi post.

“U rušenju Agrokora državni dužnosnici i s njima povezane osobe prekršile su nekoliko zakona Republike Hrvatske: Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o javnoj nabavi, Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o tržištu kapitala…

Pozivam državne institucije u Republici Hrvatskoj da u okviru svojih ovlasti ispitaju postupanje državnih dužnosnika i s njima povezanih osoba, i to:

Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa da utvrdi je li ministrica Dalić kod izrade i donošenja Lex Agrokora bila u sukobu interesa, i je li:
u obavljanju javne dužnosti povrijedila načelo nepristranosti te svoj privatni interes i privatni interes osoba s kojima je povezana stavila iznad javnog interesa koji je trebala zastupati u obavljanju javne dužnosti;
javnu dužnost koristila za interese i probitak osoba s kojima je povezana;
propustila od nadležnog Povjerenstva, u skladu s načelima javnih dužnosti, zatražiti mišljenje o angažmanu vanjskih savjetnika čime nije otklonila sumnju u postojanje sukoba interesa;

te naročito je li postupila protivno članku 7. Zakona o sprječavanju sukoba interesa:

koristeći povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela i zloupotrebljavajući položaj dužnosnika utjecanjem na odluku zakonodavne i izvršne vlasti kako bi interesno pogodovala sebi i povezanim osobama.
Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (HANFU) da utvrdi je li bilo zlouporabe tržišta financijskim instrumentima kod trgovanja dionicama društava iz sustava Agrokor protivno članku 456. i članku 457. Zakona o tržištu kapitala a u svezi članka 455., odnosno korištenja povlaštenih informacija kojima je Vlada RH raspolagala (da se radi na izradi Lex Agrokora i drugim informacijama) od strane državnih dužnosnika i vanjskih stručnjaka koji su sudjelovali na izradi Lex-a, te da posebno utvrdi je li društvo INTERKAPITAL koje je sada angažirano u Agrokoru sudjelovalo ili posredovalo kod trgovanja dionicama društava Agrokora u vrijeme izrade Lex Agrokora.

Pozivam Vladu RH da sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama ispuni svoju zakonsku obvezu i transparentno predoči informacije koje je ministrica Dalić odbila dati. To je u interesu javnosti!

tko je sve sudjelovao u izradi Lex Agrokora
temeljem koje pravne osnove su angažirani vanjski pravni i financijski stručnjaci odnosno je li proveden postupak javne nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi
u kojem vremenskom periodu se radilo na izradi Lex Agrokora

Ministrica Dalić u svojem je ranijem odgovoru medijima ustvrdila da na izradi zakona nisu bili angažirani ni domaći ni strani konzultanti, ali je potvrdila da je ‘kroz dulje razdoblje u različitim fazama izrade zakona o određenim zakonskim rješenjima zatraženo mišljenje više vanjskih pravnih i financijskih stručnjaka različitih područja ekspertize i specijalizacije’. Ministrica, međutim, nije javnosti otkrila tko su ti stručnjaci.

PRILOG RADI RAZUMIJEVANJA ZAKONSKIH ODREDBI NA KOJE SE POZIVAMO

Zakon o sprječavanju sukoba interesa

Protivno članku 2. ZSSI koji glasi:

„(1) U obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa.

(2) Sukob interesa postoji kada su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada:

– privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili

– se osnovano može smatrati da privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili

– privatni interes dužnosnika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti.“,

i u smislu odredbi članka 4. točke 5. ZSSI koja glasi:

„ (5) Povezane osobe u smislu ovog Zakona su osobe navedene u stavku 2. ovog članka te ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dužnosnikom.“,

Protivno članku 5. ZSSI koji glasi:

„(1) Dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana.

(2) Dužnosnici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali.

(3) Dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana. Dužnosnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost.

(4) Građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba, a koje su u vezi s obnašanjem njihove dužnosti.“,

Protivno članku 6. ZSSI koji glasi:

„(1) U slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti, dužnosnici moraju zatražiti mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

(2) Povjerenstvo će najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva dati obrazloženo mišljenje na zahtjev dužnosnika.

(3) U procjeni postojanja sukoba interesa posebno će se voditi računa o prirodi dužnosti koju dužnosnik obavlja.

(4) Nakon izbora ili imenovanja na javnu dužnost dužnosnik je dužan urediti svoje privatne poslove kako bi se spriječio predvidljivi sukob interesa, a ako se takav sukob pojavi dužnosnik je dužan razriješiti ga tako da zaštiti javni interes. U slučaju dvojbe o mogućem sukobu interesa dužnosnik je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli privatni od javnog interesa.“,

Protivno članku 7. ZSSI koji glasi:

„Dužnosnicima je zabranjeno:

a) primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi radi obavljanja dužnosti,

b) ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši načelo jednakosti pred zakonom,

c) zlouporabiti posebna prava dužnosnika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti,

d) primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti,

e) tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjecati na odluku nekog tijela ili osobe radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,

f) obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za dar ili obećanje dara,

g) utjecati na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi,

h) koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,

i) na koji drugi način koristiti položaj dužnosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti kako bi postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi.“,

Zakon o tržištu kapitala

Članak 455

(1) Povlaštena informacija je informacija precizne naravi koja nije bila javno dostupna i koja se posredno ili neposredno odnosi na jednog ili više izdavatelja financijskih instrumenata ili na jedan ili više financijskih instrumenata te koja bi, kada bi bila javno dostupna, vjerojatno imala značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata ili na cijene povezanih izvedenih financijskih instrumenata. Smatra se da takva vjerojatnost značajnog utjecaja postoji ako bi razumni ulagatelj vjerojatno uzeo u obzir takvu informaciju kao dio osnove za donošenje svojih investicijskih odluka.

(2) U odnosu na izvedenice koje se odnose na robu, povlaštena informacija znači informaciju precizne naravi koja nije bila javno dostupna i posredno ili neposredno se odnosi na jednu ili više tih izvedenica te koju korisnici tržišta na kojima se tim izvedenicama trguje očekuju primiti u skladu s prihvaćenim tržišnim praksama na takvim tržištima.

(3) U smislu odredbi stavka 2. ovog članka, smatrat će se da korisnici tržišta na kojem se trguje izvedenicama na robu očekuju primiti informaciju ako je ista:

– redovito dostupna korisnicima tih tržišta, ili

– ju je potrebno objaviti u skladu sa zakonskim propisima, pravilima tržišta, ugovorima ili običajima na relevantnom temeljnom tržištu robe ili tržištu izvedenica na robu.

(4) Smatra se da je informacija iz stavka 1. i 2. ovog članka precizne naravi ako navodi skup okolnosti koji postoji ili se u razumnoj mjeri može očekivati da će postojati ili događaj koji je nastao ili se u razumnoj mjeri može očekivati da će nastati te ako je dovoljno specifična da omogući donošenje zaključka o mogućem učinku tog skupa okolnosti ili događaja na cijene financijskih instrumenata ili povezanih izvedenih financijskih instrumenata.

(5) Za osobe zadužene za izvršavanje naloga koji se odnose na financijske instrumente, povlaštena informacija također znači informaciju koju je prenio klijent i odnosi se na naloge klijenta u izvršavanju, koja je precizne naravi, koja se neposredno ili posredno odnosi na jednog ili više izdavatelja financijskih instrumenata ili na jedan ili više financijskih instrumenata, i koja bi, kada bi bila javno dostupna vjerojatno imala značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata ili na cijenu povezanih izvedenih financijskih instrumenata.

Članak 456.

(1) Zabranjeno je svakoj osobi iz stavka 2. ovog članka koja posjeduje povlaštenu informaciju, tu informaciju upotrijebiti pri stjecanju ili otpuštanju ili pokušaju stjecanja ili otpuštanja, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, neposredno ili posredno, financijskih instrumenata na koje se ta informacija odnosi.

(2) Prethodni stavak primjenjuje se na svaku osobu koja posjeduje povlaštenu informaciju:

1. na temelju svojeg članstva u upravnim ili nadzornim tijelima izdavatelja, ili

2. na temelju svojeg udjela u kapitalu izdavatelja, ili

3. na temelju svojeg pristupa informaciji kroz obavljanje svojeg posla, profesije ili dužnosti, ili

4. na temelju počinjenog kaznenog djela.

(3) Kada je osoba iz stavka 1. ovog članka pravna osoba, zabrana iz stavka 1. ovog članka također se primjenjuje na fizičke osobe koje sudjeluju u odluci da se obavi transakcija za račun dotične pravne osobe.

(4) Ovaj se članak ne primjenjuje na transakcije koje se obavljaju radi izvršavanja dospjele obveze da se steknu ili otpuste financijski instrumenti, kada ta obveza proizlazi iz sporazuma sklopljenog prije nego je dotična osoba posjedovala povlaštenu informaciju.

Članak 457.

Zabranjeno je svakoj osobi koja podliježe zabrani utvrđenoj u članku 456. ovog Zakona:

1. otkrivanje ili činjenje dostupnom povlaštene informacije bilo kojoj drugoj osobi, osim ako se informacija otkrije ili učini dostupnom u redovitom tijeku obavljanja posla, profesije ili dužnosti,

2. preporučivanje nekoj drugoj osobi ili navođenje iste da na temelju povlaštene informacije stekne ili otpusti financijske instrumente na koje se ta informacija odnosi.

Članak 458.

Članci 456. i 457. ovog Zakona primjenjuju se i na svaku osobu koja nije navedena u tim člancima, a koja posjeduje povlaštenu informaciju i koja zna, ili je trebala znati, da je riječ o povlaštenoj informaciji.

Objavljivanje povlaštenih informacija koje se neposredno odnose na izdavatelja”, stoji u objavi Todorića.