Poslodavci koji budu zadovoljavali kriterije, zapošljavali radnike određene dobi i stručne spreme, moći će koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja,a kriteriji će se razraditi do kraja listopada.

Na današnjoj sjednici GSV raspravljalo se o dva aspekta vezanih uz Zakon o minimalnoj plaći, o efektima koje povećanje minimalne plaće ima, pogotovo na one sektore koji su zapravo industrijske prirode – radno intenzivni izvozno orijentirani

“Što se tiče tih sektora Vlada RH, odnosno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava osmislio je jedan paket mjera, odnosno potpora vezanih uz te sektore i tu bi išli sektori odjeće, obuće, drva i nekih drugih visokoproizvodnih, a gdje je zapravo velik broj osoba koje dobivaju minimalnu plaću. To bi bile mjere za zadržavanje radnika u zaposlenosti, cilj je i intencija da se sufinanciraju iz Europskog socijalnog fonda i zapravo krećemo u pregovore s Europskom komisijom vezano za te potpore. Krećemo i uz pregovore vezano uz socijalne partnere gdje smo se dogovorili da ćemo do kraja listopada iznijeti osnovne odrednice tih potpora.

One će uzeti u obzir nekoliko elemenata kao što su broj osoba koje dobivaju minimalnu ili nižu plaću od pojedinog poduzetnika kao što je primjerice dob, a gdje imamo najčešće osobe starije od 50 godina koje su zaposlene. Uzimaju u obzir i stručnu spremu, znači osobe sa srednjom ili nižom stručnom spremom. Ti kriteriji, da bi EK nama odobrila korištenje potpora, moraju biti jasno definirani i precizirani i to je ono što ćemo do kraja 10. mjeseca definirati. To će zapravo biti potpore za zadržavanje radnika u zaposlenosti, jer bi u suprotnom moglo doći do otpuštanja radnika”, rekla je državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Katarina Ivanković Knežević.

Izračunali smo da bi tim mjerama moglo biti obuhvaćeno oko 30.000 radnika, dodala je.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je kako je zaključak GSV-a oko minimalne plaće da će se usporedno i s otvaranjem procesa kompenzacijskih mjera sazivati šira radna skupina sindikata, poslodavaca i predstavnika Vlade, a gdje će se razgovarati o kompenzacijskim mjerama, ali jednako tako i o samom sadržaju zakona i o problemima koji su postavljeni s primjenom zakona.

“Što se tiče poskupljenja električne energije, ono s čime smo nezadovoljni je da se rasprava o povećanju cijene koja je uzrokovana povećanjem naknade zapravo vodi naknadno, a, s druge strane, da se to vrijeme koje je iza nas nije potrošilo na razgovore s onima koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora, a, s druge strane, i s potrošačima, i da se nije iznašao model kako bi se teret poskupljenje struje rasporedio malo i prema i proizvođačima i na same građane”, kazao je Sever.

“Praktično smo svi dovedeni pred gotov čin i sa sindikalne strane imamo posljedice, jer u kolektivnim pregovorima već dio poslodavaca vrlo jasno govori da zbog poskupljenja električne energije ne mogu razgovarati o povećanju plaća, zaključio je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.