Krug se pomalo zatvara, oni koji optužuju očajnički se zapliću u svoju mrežu falsifikata, poručio je Ivica Todori u najnovijoj objavi na svojem blogu i istaknuo da je zbog falsifikata dao nalog svojim odvjetnicima Čedi Prodanoviću i Jadranki Sloković da podnesu DORH-u kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja.
“Jutarnji list objavio je malo prije neke dokumente koji navodno pokazuju da sam nešto „tražio“ od Vlade. Ti dokumenti su falsifikat. To nije niti prvi niti jedini falsifikat s kojim sam se susreo, dva su već u mojem posjedu i bili su, navodno u moje ime, “upućeni” prema Vladi RH i premijeru Plenkoviću, što je nije točno. Ranije danas, dao sam nalog mojim odvjetnicima Čedi Prodanoviću i Jadranki Sloković da podnesu DORH-u kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja radi tih falsifikata. Sada ćemo kaznenoj prijavi dodati i ovaj treći. Očekujem brzu istragu i gotovo sam siguran da će DORH moći utvrditi počinioce. Krug se pomalo zatvara, i ovo pokazuje da oni koji nas optužuju nemaju stvarnu dokumentaciju i sad se očajnički zapliću u svoju mrežu falsifikata”, stoji u najnovijoj objavi na Todorićevu blogu, već petoj u jednom danu što je dosadašnji rekord.
Prezentacija: Todorić je priznao da je Agrokor propao i tražio pomoć države
VEZANE VIJESTI
A ono na što se Todorić, koji u svojim blogovima tvrdi da je Agrokor početkom godine stajao “bolje nego ikad” i da na sastanku u Banskim dvorima nje tražio pomoć Vlade, osvrće u najnovijem postu jest prezentacija, koju je prije koji sat objavio Jutarnji list i koja pokazuje suprotno.
Iz nje se vidi da je Todorić priznao da ima velike probleme s likvidnošću i s plaćanjem dobavljača te da traži od Vlade podršku za prikupljanje 2,3 milijarde kuna, i to ili izravnu novčanu pomoć od Vlade putem kredita, ili da mu Vlada pomogne u traženju kredita kod banaka, možda i putem garancije.
Dokument koji je Todorić prezentirao predstavnicima Vlade na sastanku 26. veljače ima sedam strana, a već na drugoj stranici prezentacije pod nazivom “Strateški plan Agrokor Grupe” u šest koraka, navodi se da je prvi korak prikupljanje sredstava za tekuću likvidnost. U tom dijelu se tvrdi kako je Agrokor prikupio 800 milijuna kuna, a nedostaje mu još 800 milijuna kuna za tekuću likvidnost i 1,5 milijardi kuna za reguliranje obveza prema dobavljačima.
U drugom koraku je trebala uslijediti prodaja jedne od ključnih kompanija iz poslovne grupe Hrana, u kojoj su bile tvrtke kao što su Jamnica, Ledo i Zvijezda, ali i PIK Belje, PIK Vrbovec i druge kompanije iz te grupe. Treći korak je prodaja netemeljne imovine koncerna kojom se namjeravalo zaraditi oko 1,2 do dvije milijarde kuna u cilju smanjivanja financijskog duga.
Četvrti korak donosi dogovor sa postojećim i novim kreditorima oko refinanciranja kako bi se produžila ročnost i smanjili troškovi financiranja. U petom koraku bi se “iskupio PIK” eura, odnosno platila bi se obveznica vrijedna 480 milijuna eura za koju je Todorić založio dionice Agrokora. Konačno, u šestom koraku bi se organizirala Inicijalna javna ponuda (IPO) za prodaju ostatka poslovne Grupe Hrana.
Ključna je stranica 3. – navodi Jutarnji list – pod nazivom “Prijedlog podrške u realizaciji plana” koji ima tri točke, a u kojima Todorić u stvari priznaje da nije u mogućnosti sam skupiti tih 2,3 milijarde kuna za smanjenje duga prema dobavljačima i traži pomoć, odnosno “podršku” Vlade.
U prvom bi koraku trebalo osigurati 800 milijuna kuna za stabilizaciju likvidnosti Agrokor grupe, a potom se u drugom koraku traži 1,5 milijardi kuna “kroz mezzanin ili neki drugi oblik financiranja”, a podrška Vlade bi se sastojala u tome da osigura tih 2,3 milijardi kuna ili iz svojih “sredstava”, ili osiguravanjem povoljnih kredita kod banaka, a možda i kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR).
U drugom koraku se opet ponavlja kako je kompanija krenula u prikupljanje kapitala za smanjenje duga putem “IPO-a Agrokor Foodaa, itd..”. Pritom se navodi kako je “kompanija, nakon nekoliko mjeseci priprema s konzultantima, potpuno pripremljena za uvrštenje na burzu”, ali i da “postoje mogućnosti izdavanja domaćih obveznica, uključenja mirovinskih fondova u equity i drugo”.
Na stranici 4. prezentacije prikazuje se Plan smanjenja duga kroz prodaju imovine te se napominje da je krajem 2016. financijski dug iznosio 3,4 milijarde eura, od čega mjenice 827 milijuna eura, obveznice 904 milijuna eura, a krediti i ostali financijski dug 1,7 milijardi eura.
U prvom krugu prodaje najboljih tvrtki iz Grupe Hrana namjeravalo se prihodovati 1,1 milijardu eura i dug bi pao na 2,3 milijarde eura, a u drugom krugu prodaje ostatka kompanija iz te grupe prihodovalo bi se 250 milijuna eura i dug bi tada pao na 2,1 milijardu kuna.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
