Premijer Zoran Milanović predstavio je u Hrvatskom saboru izvješće o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini. To je drugo izvješće te vrste koje premijer podnosi Saboru, a prema Zakonu o suradnji Sabora i Vlade na europskim poslovima, dužan ga je podnijeti na početku prvog godišnjeg zasjedanja Sabora.
“Uspjeli smo uštedama i racionalizacijom dovesti proračunski deficit na 12,9 milijarde kuna. To je tri milijarde bolje od planiranog. Do rujna 2015. bit će započeto 15 infrastrukturnih projekata vrijednih gotovo 700 milijuna”, rekao je Milanović.
PROČITAJTE JOŠ
Premijer je rekao da Hrvatska još nije izašla iz recesije, ali vjeruje da je trenutak kada ćemo početi bilježiti gospodarski rast blizu.
“Bitni podaci poput rasta izvoza govore u prilog mom racionalnom optimizmu, a i odluke ECB-a o kupnji obveznica zemalja eurozone. Turizam je prošle godine rastao u svim parametrima. Zbog toga je izvjesno da ćemo dostići pretkriznu 2008. godinu. Industrijska proizvodnja je također porasla”, rekao je Milanović.
“Rezovi u proračunskoj potrošnji su nužni i mogući. To je prilično uzaludan posao ukoliko se ne ostvaruje rast BDP-a i otvaranje novih radnih mjesta” rekao je u izlaganju premijer Zoran
Milanović.
“Preteški su utezi kraha građevinskog sektora i pada osobne potrošnje“
“Još uvijek nismo izišli iz recesije jer su preteški utezi kraha građevinskog sektora i pada osobne potrošnje, ali vrlo je blizu moment kada ćemo početi bilježiti pozitivne stope rasta BDP-a i to će, uvjeravam vas, biti dugoročno stabilan i kontinuiran rast, a ne balon koji se morao preko noći ispuhati sa tisućama i tisućama ljudi koji se nisu oporavili i koji još uvijek ne mogu trošiti”, naglasio je.
Naglasio je da neki bitni podaci “govore u prilog njegovu racionalnom optimizmu”.
Naveo je da je hrvatski izvoz u prvih 10 mjeseci prošle godine rastao je za oko devet posto. Izrazio je očekivanje da će pozitivan utjecaj na daljnji rast hrvatskog izvoza imati odluka Europske središnje banke da u idućih godinu i pol kupi obveznice zemalja eurozone za više od tisuću milijardi eura po minimalnim stopama prijenosa.
Milanović je uvjeren da će korekcija poreznih razreda kojom su od siječnja povećane plaće za nekoliko stotina tisuća ljudi potaknuti i ubrzati osobne potrošnje te da će tome doprinijeti i otpis dugova do najviše 35 tisuća kuna, koji će oko 60 tisuća ljudi konačno izvući iz financijske blokade.
“Prioriteni ciljevi EU su jačanje gospodarstva s više radnih mjesta i više fiskalne odgovornosti, uspostava društava koja mogu štititi sve svoje građane. Što se tiče Hrvatske vlade uz sve navedeno nastavit ćemo ustrojavati na principima društvene pravde. To smo ovih dana pokazali na primjeru kredita u francima”.
Projekti i fondovi
Milanović je izvješću naglasio kako Hrvatska Europskoj komisiji predala više od 70 projekata među kojima su najkrupniji oni infrastrukturni, energetski, poput izgradnje LNG-terminala na otoku Krku, trećeg bloka Termoelektrane Plomin i više velikih hidroenergetskih sustava.
“S priličnom sigurnošću mogu kazati da je LNG-terminal na Krku prepoznat kao projekt visokog stupnja važnosti za europsku energetsku sigurnost odnosno za manju ranjivost jednog dijela Europske unije kada je posrijedi opskrba ključnim energentima”.
Ti projekti uz uključenje u projekt Jonsko-jadranskog plinovoda Hrvatskoj će osigurati jeftinije energente za građane i industriju što je dodatni poticaj industrijskom rastu i zapošljavanju.
Premijer je kratko iznio podatke o tome koliko je Hrvatska dosad imala koristi od europskih fondova, naglasivši pritom da se beneficije i mogućnosti koje pruža članstvo ne iscrpljuju na novcu iz fondova.
Hrvatskoj je u pretpristupnim i strukturnim fondovima EU za financijsko razdoblje 2007.-2013. bilo na raspolaganju milijardu i 270 milijuna eura. Do danas je ugovoreno dobivanje 970 milijuna eura, što je iskoristivost od 75 posto ugovorenih poslova. Od tih ugovorenih 970 milijuna eura dosad je isplaćeno 487 milijuna eura.
Ukupna procijenjena vrijednost pojedinačnih projekata koji su ugovoreni ili su pred ugovaranjem u okviru operativnih programa za razdoblje 2007.-2013. iznosi oko 350 milijuna eura. To su projekti sustava vodoopskrbe i odvodnje u Osijeku, Poreču, Čakovcu i Vukovaru, izgradnja mosta Čiovo, razvoja Dubrovačke zračne luke i drugi.
U 2014. godini Hrvatska je uplatila u proračun Unije 460 milijuna eura, a putem različitih programa i fondova isplaćeno nam je 548 milijuna eura, rekao je Milanović. U financijskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je na raspolaganju 10 milijardi i 675 milijuna eura, što je otprilike dvije trećine hrvatskog državnog proračuna, naglasio je premijer.
“Duboko sam uvjeren da smo uspjeli razviti i osposobiti administrativni aparat za puno iskorištavanje europskog novca koji nam je dodijeljen”, rekao je Milanović dodajući da su već raspisani natječaji za neke od većih projekata unutar operativnog programa konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014.-2020.
