Gost Novog dana bio je Zorislav Antun Petrović, antikorupcijski stručnjak.
U petak je objavljen nalaz revizije o poslovanju Agrokorovih tvrtki, a danas se će biti objavljeni rezultati revizije za cijeli koncern. Što bi to izvješće moglo pokazati?
Ono što bi moglo pokazati je da je bilo ‘pretakanja’ između tvrtki u Agrokoru, da su se pokušala pronaći sredstva za preuzeimanje Mercatora a što je bio prevelik zalogaj za Agrokor, onda se počelo s ‘puhanjem’ bilanci. Izvješće bi moglo pokazati i da je novac izvlačen iz sustava zato što se predviđao brodolom ili su se trebale kupovati neke usluge.
Što znači to da se izvlačio dio novca iz sustava?
Znači da se dio prihoda izvlačio iz zemlje kako bi se osigurala odstupnica ako projekt Mercator ne uspije, a kako bi se pojačale pregovaračke pozicije s vlastima.
Znači li to da se novac izvlačio na privatne račun?
Obično se novac uvijek izvlači na privatne račune.
Što bi istraga DORH-a oko Agrokora mogla pokazati.
Vjerujem da će pokazati da je taj “čamac” bio previše napuhan, a sad je pitanje može li se taj novac vratiti. Nije isključeno da je bilo ustupaka vlasti. Vjerujem da će DORH to utvrditi, jer trag novca nije teško pratiti samo treba vremena. Bojim se da mnogima rezultat istrage u ovoj zemlji ne odgovara. Ne vidim razloga da se toliko oteže s osnivanjem saborskog Istražnog povjerenstva za Agrokor. Ono ne može ugroziti niti spriječiti istragu DORH-a. Nema nikakve prepreke da se to Povjerenstvo osnuje.
Koji je doseg tog Povjerenstva?
Doseg tog Povjerenstva je vrlo upitan, efektan koji se može postići je razmjerno mali, ali ogroman je otpor. Ja ne vidim niti jedan razlog zašto se ne bi osnovalo Povjerenstvo.
Može li to Povjerenstvo funkcionirati ako se podigne kaznena prijava protiv Todorića?
Može funkcionirati bez obzira na podizanje kaznene prijave, to je više pokazivanje volje političara da se to raščisti.
Kada je u pitanju povezanost Agrokora i države, može li nešto ukazivati na sumnje da u tom odnosu postoji korupcija?
Pitanje je kada je Porezna uprava bila u Agrokoru, po onom što su mediji pisali radi se o priodu od jednog desetljeća. Ljudi koj su radili u Agrokoru imali su značaju ulogu u javnoj administraciji. O poticajima da ne pričamo, to bi bila sjajna tema za doktorsku dizertaciju da se prati rast Agrokora i isplata poticaja.
Kako komentirate navode suca Trgovačkog suda Kolakušića koji tvrdi da je revizija izvješća farsa, jer zapravo samo Porezna uprava svojim nadzorom može utvrditi je li bilo kriminala u Agrokoru. Zašto taj nadzor nije napravljen?
Zašto on nije napravljen ja mogu samo nagađati i nadati se da je riječ o aljkavosti, a u gorem slučaju možemo sumnjati ono što sam već rekao da su se pojačavale pregovaračke pozicije, a što se plaćalo izvlačenjem novca iz kompanija.
Ovdje je prilično izvjesno da svatko u cijeloj priči nešto prešućuje, mislim na Agrokor kao kompaniju, Todorića kao vlasnika i državu, jer svatko ima dio istine za koju ne želi da se dozna. Sigurno je da je Porezna uprava dva-tri puta zažmirila i omogućila ono što nije po zakonu, isto tako vlasnik Agrokora je sigurno imao nekakvih dogovora koji nisu za javnost. Tko je god vidio filim Gazda znat će da tu ne postoji nekav ključni trenutak i krupni elemat koji je doveo do rasta Agrokora, pomalo se slagao mozaik dok nije došlo do onog trenutka koji baca svjetlo na sve koji su u tome sudjelovali.
Što ako porezni obveznici budu morali platiti štetu, vjerovnici prijete tužbama na međunarodnim sudovima.
Mislim da su porezni obveznici bili oštećeni već ranije kroz razne poticaje koji su davani blago rečeno na netransparentan način. Ne vidim zašto bi RH i porezni obveznici snosili troškove u cijelom ovom postupku.
Da je netko jako zapeo i pokrenuo stečajni postupak ili ovrhu nad nekom od Agrokorovih tvrtki, koliko god Agrokor bio utjecajan, to bi se moralo provesti.
Ali to nije bilo na moguće zbog “lex Agrokora”?
Tu postoji mogućnost da se nekakav pravni postupak pokrene, ali prilično je otvoreno moramo li mi kao porezni obveznici imati troškove. To je pitanje za pravnike.
Sberbanka je najavila tužbe protiv države.
Todorić je taj koji se dragovoljno odrekao upravljačkih prava.
Todorić sad tvrdi da je to radio pod pritiskom.
To ja ne znam, ali ono što sam vidio u medijima je zbunjujuće. Sumnjam da bi ga i tada bilo što spriječilo da izađe u javnost, kao što je to učinio sada.
Kad je Sberbanka Agrokoru dala kredit, već tada je bilo jasno da je kompanija bila “prenapregnuta” zbog preuzimanja Mercatora, odgovornost je na samoj banci. Ako je netko frizairao finacijaka izvješća, onda taj snosi odgovornost a ne RH, a država bi svojim tijelima i kontrolama trebala na to paziti, ali rizik je na kreditoru, oni su trebali znati kome daju kredit.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
