Nakon političkog dogovora HDZ-a i SDP-a oko redoslijeda i načina glasovanja o Istražnom povjerenstvu za Agrokor i o ustavnim sucima, Sabor je u srijedu ujutro s 113 glasova zastupnika potvrdio formiranje Povjerenstva. Pojedinačnim glasovanjem zastupnika potvrđena su i tri nova ustavna suca: Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Goran Selanec.
Istražno saborsko Povjerenstvo s radom će započeti 30. listopada. Na čelu ćemu biti SDP-ov Orsat Miljenić, a u njemu će još sjediti: SDP-ov Gordan Maras, HDZ-ovi Marija Jelkovac, Milijan Brkić, Ante Babić i Josip Borić, Mostov Nikola Grmoja, HNS-ov Stjepan Ćuraj i Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku.
TIJEK DOGAĐAJA
12:21 Sabor je izglasao tri nova ustavna suca: Miroslava Šeparovića, Matu Arlovića i Gorana Selanca.
Šeparović: 118 “za”, suzdržanih 0 , protiv 7
Arlović: 116 “za”, suzdržanih 0, protiv 9
Selanec:118 “za”, suzdržanih 0 , protiv 7
11:23 U tijeku je pojedinačno glasanje zastupnika o svakom od tri predložena ustavna suca: Miroslavu Šeparoviću, Mati Arlovića i Goranu Selancu.
11:47 “Forma je zadovoljena, sve se zasniva na trgovini a ne na izvrsnosti. Neki ne bi smjeli biti izabrani niti u jednu strukturu, a kamoli u Ustavni sud”, kazao je Vlaho Orepić (Most).
11:45 SDP-ov Željko Jovanović podržao je Podolnjaka što se tiče pokretanja izmjene procedure izbora sudaca Ustavnog suda, ali ne dijeli mišljenje da nisu izvrsni.
11:43“Uvjeren sam da će komplentiranjem Ustavnog suda ovaj sastav biti najbolji koji smo imali u zadnjih 25 godina”, kazao je SDP-ov Arsen Bauk koji je zadovoljan što će napokon izabrati ljudi čiji bi mandat trebao trajati 7,5 godina.
11:31Robert Podolnjak (Most) podsjetio je da oko izbora ustavnih sudaca postoji konsenzus klubova SDP-a i HDZ-a.
“Mi u Mostu smatramo da nije dobro da je do konsenzusa došlo na temelju najnižeg zajedničkog nazivnika, a to je da će biti izabrani kandidati koji po mnogu čemu ne ispunjavaju temeljne kriterije izvrsnosti koji bi trebali biti karakteristika svakog izabranog suca Ustavnog suda”, kazao je Podoljnak i istaknuo da bi se trebalo odmah krenuti s izmjenom procedure izbora sudaca Ustavnog suda.
“Sada svjedočimo da je dio sudaca ponovno biran i da ćemo imati 4 reizabrana suca od njih 13, ali nije nemoguće izmijeniti odredbu da suci Ustavnog suda imaju jedan mandat kako bi se jamčila njihova neovisnost”, kazao je Podlnjak.
Kaže da praksa sa Zapada pokazuje da je najbolje ako suci imaju jedan neponovljiv mandat. Kao primjer je naveo Njemačku koja je također promijenila proceduru izbora ustavnih sudaca.
Zbog neprihvatljive procedure izbora sudaca, Podolnjak je poručio da Most neće glasati po toj točki.
11:23 “Oko izbora ustavnih sudaca se tezgari kao na tržnici”, kazao je Mostov Miro Bulj.
11:16 Sjednica Sabora nastavljena je raspravom o izboru ustavnih sudaca. Predloženi su Miroslav Šeparović, Mato Arlović i Goran Selanec.
11:08 Sabor je izglasao Povjerenstvo za Agrokor sa 113 glasova “za” , 13 zastupnika je bilo suzdržanih, a 11 protiv.
10:46 Grmoja očito povrijeđen onim što je o njemu kazao Lovrinović uporno se javljao za povredu poslovnika pa je zaradio još jednu opomenu koju mu je izrekao predsjednik Sabora Jandroković.
“Ispričao sam se Lovrinoviću ako me je krivo shvatio. Opet je rekao da bockam i koristim se malomišćanskim metodama. Neka mi objasni kako sam ga uvrijedio”, bio je uporan Grmoja.
10:45 “ Todorića se stavlja na stup srama jer se spotaknuo i pao, a da nije tako vi biste mu i dalje držali ljestve i častili se s njim. Ovo Povjerenstvo je farsa.”, kazao je Ivan Pernar iz Živog zida
10:42 “Mi smo ti koji smo pokrenuli slučaj Agrokor, Boži Petrov podizanjam kaznene prijave, a ja sam o tome prvi iznio podatke u Saboru. Jedini koji se bavio ovom temom je Most. Ja vas niti jednom nisam spomenuo u negativnom kontekstu, samo sam rekao da ste čovjek koji je u Sabor ušao s Mostove liste”, kazao je Grmoja.
10:39Ivana Lovrinovića (Promijenimo Hrvatsku) iznerviralo je izlaganje Nikole Grmoje. “Vi ste dva puta podržali HDZ, dva put ste bili u Kplus Vladi. Moje ste ime dovodili u pitanje. Oni koji misle da će mojim izborom u Povjerenstvo meni začepiti usta, grdno se varaju.”
Lovrinović je ironično reagirao i na Hasanbegovićev govor: “Gospodine Hasanbegović, kada se bude imenovalo povjerenstvo za promjenu svih imena ulica i trgova u Hrvatskoj, ja ću vas predložiti za predsjednika.”
10:32 Hasanbegoviću je replicirao i Arsen Bauk (SDP)
“Gospodine Hasanbegoviću, mi smo razmišljali o tome hoćete li biti član Povjerenstva, ali Agrokor je osnovan ’76, ne ’41 pa smo zaključili da vas neće zanimati”, rekao je Bauk.
10:30 Na govor Hasnbegovića je regirao Mostov Bulj.
“Vi ste jedan od glavnih stupova Kplus vlade. Mi u Mostu nismo statisti”, kazao je Bulj.
10:25 Zlatko Hasanbegović u ime kluba Neovisni za Hrvatsku poručio je da je Povjerenstvo plod obiteljskog konzultiranja SDP-a i HDZ-a jer u njegov rad nisu uključeni zastupnici drugih stranaka.
“Pozivam predlagatelje da u Povjerenstvo uđu predstavnici i svih klubova razmjerno broju zastupnika. U protivnom ćemo ga držati obiteljskom farsom, eksperimentalnom velikom koalicijom s nadstrankom Konzum i dvojicom statista“, kazao je.
“Sastav ovog Povjerenstva udžbenički je primjer sukoba interesa. U toj farsi ne želimo sudjelovati. Predlažem vam da u ovo Povjerenstvo angažirate Todorića, Perkovića i Mustača. Predsjednik će i za to znati pronaći rješenje.
Glasovat ćemo protiv ovakog Konzum istražnog Povjerenstva”, kazao je Hasanbegović.
10:09 “Povjerenstvo samo pretvorili u sapunicu”, kazala je Anka Mrak Taritaš (GLAS) koja je mišljenja da se rad Povjerenstva namjerno odgađa.
10:05 “Ljudi koji su uzrokovali probleme u Agrokoru sada bi trebali govoriti o zaključcima Povjerenstva, ja se ne uzdam u Povjerenstvo već i medije”, kazao je Nikola Grmoja.
“Ovo je rat do istrebljenja, sada Ramljak i Dalić imaju za neprijatelja Todorića, ali ne mogu se s njim obračunati dok ne saznaju tko je napravio ovo što je napravio”, dodao je.
9:59 “Jasno mi je zašto ja nisam prihvatljiv, niti Živi zid niti Most. U posljednjih 27 godina postoji sprega politike HDZ-a i velikog kapitalističkog koncerna stvaranog na pljački hrvatske imovine. Jasno mi je da postoji mnogo onih koji su umiješani, a da mi koji nismo, nismo niti poželjni u povjerenstvu”, kazao je Krešo Beljak (HSS).
9:57 Mostov Nikola Grmoja mišljenja je da bi bilo bolje da u Povjerenstvu sudjeluje veći broj članova. Podsjetio je da je u travnju kad je u Saboru govorio o nepravilnostima o poslovanju Todorića ismijavan i da se tada govorilo o “Grmojinoj bombi u Saboru”.
“Nije me uhvatila naknadna pamet, govorio sam dok su drugi šutjeli. Bulj je u travnju, ili još prije, podigao kaznenu prijavu”, kazao je.
9:50 “Siguran sam da će na Povjerenstvo imati utjecaj ministar Marić preko svojih paralamentarnih zastupnika”, kazao je Ivan Sinčić.
9:49Miro Bulj dijeli mišljenje Ivana Sinčića da u Povjerenstvu za Agrokor ne bi smjeli sudjelovati ljudi koji su bili ministri i visoki dužnosnici u prošlim vladama. “Nije logično da oni koji su trebali biti pred Povjerenstvom sjede u Povjerenstvu”, kazao je Bulj.
“Sramotno je da su oni koji su trebali štititi od kriminala, primjerice ministar MUP-a sada u povjerenstvu.”, kazao je Bulj.
9:42Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida poručio je da Povjerenstvo za Agrokor nema smisla ako će sve završiti kao što je to bilo 1996. kada je osnovano saborsko povjerenstvo koje je istraživalo krađu pšenice iz robnih rezervi.
“Kada sam proučio dokumente, utvrdio sam da se radi o velikoj muljaži, utvrdio sam da u spisima uopće nema fonograma. Ispitivani su Todorić, Škegro i neki drugi iz Robnih rezviri. U svjedočinju Todorića nema odgovora već samo pitanja”, kazao je i dodao:
“Nije ukradena samo pšenica već i povjerenstvo. Ovo povjernstvo postoji samo u glavama onih koji su sudjelovali u njemu, ako će i sada biti tako, onda bolje da se povjerenstvo ne osniva”, kazao je Sinčić.
9:35 Na početku sjednice SDP-ov Arsen Bauk zastupnicima je pročitao prijedlog sastava Povjerenstva. Predsjednik povjerenstva bit će SDP-ov Orsat Miljenić, a članovi HDZ-ovi Milijan Brkić, Josip Borić, Ante Babić, i Marija Jelkovac te HNS-ov Stjepan Ćurej, SDP-ov Gordan Maras, Nikola Grmoja (Most) i Ivan Lovrinović (Promjenimo Hrvatsku).
Bauk je dodao kako će povjerenstvo s radom početi 30. listopada, a kako će do 30. listopada napraviti sve potrebne predradnje poput pisanja Poslovnika i slično.
Ovom dogovoru, podsjetimo, prethodila je višemjesečna saga na temu istražnog povjerenstva i ustavnih sudaca.
SDP na saborskom istražnom povjerenstvu za Agrokor insistira još od proljeća, Vladajući HDZ je najprije tvrdio da će podržati inicijativu za osnivanje povjerenstva, zatim je promijenio mišljenje, a onda ipak pristao na njegovo osnivanje.
SDP je pak odgovarao ultimatumom – ili će se osnovati istražno povjerenstvo, ili SDP neće podržati već dogovoreno imenovanje trojice sudaca Ustavnog suda.
Iz HDZ-a nikako nisu htjeli da se osnivanje povjerenstvo za Agrokor vezuje uz izbor ustavnih sudaca, a ‘zaškripilo’ je i oko redoslijeda kojim bi se trebalo glasovati. HDZ je tražio da se najprije glasuje o sucima, a svoje su nepovjerenje prema SDP-u kao ‘nesigurnom partneru’ ovih dana po medijima obrazlagali time da nemaju jamstva kako će u toj stranci tridesetak zastupnika glasovati za ustavne suce, za koje je potrebna dvotrećinska većina.
Po njihovoj ocjeni “Klub SDP-a u posljednje vrijeme uopće ne funkcionira”. Argument za to im je i činjenica da su SDP-ovci u petak za predsjednika Povjerenstva, mjesta koje je prema zakonu pripada oporbi, odredili Franka Vidovića, a onda od toga odustali i odabrali Orsata Miljenića.
Bačić je novinarima u utorak rekao da HDZ nije popustio, nego im je od prvog dana bilo važno izabrati ustavne suce, za što im je trebao partner. Zaključio je da su “pobijedili svi jer su izabrani suci i osnovano je povjerenstvo, pa ne vidi ni poraženog niti pobjednika”.
Opsežan dnevni red, prva točka Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave
Pred zastupnicima do kraja ovog tjedna stoji i opsežan dnevni red od 15-tak točaka, a prva od njih je prijedlog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Njime se namjerava na jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija, a namjerava se definirati i sustav koji će svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurati potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga.
Prema prijedlogu, prihod od poreza na dohodak u cijelosti se prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju postaje prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a u 2016. godini je iznosio 368,8 milijuna kuna. Nadalje, 16 posto udjela u porezu na dohodak koji je do sada namjenski korišten za financiranje decentraliziranih funkcija kroz sredstva pomoći, što je u 2016. godini iznosilo 1,6 milijardi kuna, prepušta se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, uspostavlja se novi model fiskalnog izravnanja koje se financira iz 17 posto udjela u porezu na dohodak.
Raspodjela prihoda od poreza na dohodak trebala bi biti pojednostavljena u odnosu na postojeću, s obzirom da je Zakonom utvrđena jedinstvena raspodjela na način da je udio općine, odnosno grada u ukupnom prihodu od poreza na dohodak 60 posto, udio županije 17 posto, udio za decentralizirane funkcije šest posto te udio za fiskalno izravnanje 17 posto.
U Vladi drže kako će ukupni neto efekt predloženog zakona biti 1,4 milijarde kuna
Nedostatak osnovne raspodjele poreza na dohodak je u tome što se primjenjuje na samo 207 jedinica lokalne samouprave, od ukupno njih 556. Na ostalih 349 jedinica lokalne samouprave primjenjuje se posebna raspodjela poreza na dohodak, od čega 264 jedinice imaju status potpomognutog područja, dok 35 jedinica imaju status brdsko-planinskog područja, a 50 jedinica lokalne samouprave je na području otoka. Niti jedna od 349 jedinica lokalne samouprave, na koje se primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak, ne izdvaja u fond za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.
Županijama s područja 299 jedinica lokalne samouprave, od čega su 264 jedinice sa statusom potpomognutog područja i 35 jedinica brdsko-planinskog područja, pripada svega 12 posto udjela u porezu na dohodak. Od dvadeset županija samo Istarska i Primorsko-goranska županija nemaju na svom području jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja, ali imaju jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja, na koje se primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak što znači da niti jedna županija nema udio u porezu na dohodak od 16,5 posto sa cijelog svog područja, osim Grada Zagreba.
