"Stalo nam je do vjeronauka u školi ali i do kvalitete odgoja i obrazovanja uopće u Hrvatskoj", rekao je dodavši kako očekuju od MZO razvidan izbor stručnih i znanstvenih radnika koji će raditi na recenzijama kurikula.

Član Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić izvijestio je u četvrtak kako su hrvatski biskupi na redovitom 55. plenarnom zasjedanju HBK raspravljali o katehezi u novim okolnostima, pastoralnim kolokvijima za svećenike i uputama Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) o kurikularnoj reformi.

Na konferenciji za novinare mons. Hranić je izvijestio da je na zasjedanju, među ostalim, raspravljano i o tomu što MZO očekuje od HBK glede vjeronauka kao školskoga predmeta te što se u sklopu kurikularne reforme očekuje od stručne skupine za katolički vjeronauk.

“Stalo nam je do vjeronauka u školi ali i do kvalitete odgoja i obrazovanja uopće u Hrvatskoj”, rekao je dodavši kako očekuju od MZO razvidan izbor stručnih i znanstvenih radnika koji će raditi na recenzijama kurikula.

Istaknuo je kako je posebno važno, kad je riječ o predmetima unutar odgoja i obrazovanja, a koji čine hrvatski jezik i hrvatski školski sustav hrvatskim, odnosno koji mu daju njegovu vlastitost, biskupi žele naglasiti važnost hrvatskoga jezika i književnosti, povijesti i drugih predmeta koji na bilo koji način štite sve dobro postignuto u davnoj i novijoj povijesti  naše domovine.

“Stalo nam je da naš hrvatski sustav odgoja i obrazovanja poštuje vrijednosti i kulturnu tradiciju našega naroda te da doista to bude nacionalni i hrvatski sustav odgoja i obrazovanja”, rekao je mons. Hranić dodavši kako bi to trebao biti sustav  koji će, uza sve što je potrebno i dobro, znati i odgajati naše mlade i usmjeravati ih da poštuju svoj vlastiti identitet, povijest i kulturu.

Predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje – za predškolske, školske i visokoškolske katoličke i crkvene ustanove požeški biskup mons. Antun Škvorčević istaknuo je kako postoji veliko zanimanje roditelja za katoličke škole.

No ne radi se, kako je rekao, o ideološkom nego vrijednosnom predzanku povećanoga zanimanja.

Istaknuo je i kako su biskupi razgovarali, zbog obveza između države i HBK, o definiranju glavnih predmeta u katoličkim školama te dodao kako pokušavaju riješiti problem radom na izradbi novoga kurikula.

Najavio je i kako HBK kroz izradbu dokumenta želi definirati identitet katoličkih škola u Hrvatskoj u okviru suradnje između Republike Hrvatske i Svete Stolice.