Kako će se uvođenje eura odraziti na građane? Iz Vlade opovrgavaju val poskupljenja koji je bio prisutan u nekim drugim članicama kada su uvodile euro. Treba li im vjerovati? Provjerio je Domagoj Novokmet.
Iako još stojimo u redu za ulazak u schengensku zonu, Vlada najavljuje novi izazov – ulazak u eurozonu. Građani se nadaju da će kamate padati, a strahuju da će cijene rasti.
VEZANE VIJESTI
“Neće biti toga da imamo hrvatske plaće i euro cijene. Plaće će rasti”, kaže premijer Andrej Plenković.
No, stručnjaci upozoravaju da formula nije tako jednostavna. Kažu da će plaće možda rasti, ovisno o tome hoćemo li se riješiti radnointenzivne industrije i hoćemo li povećati efikasnost.
“Prvo mora rasti produktivnost, a ona u Hrvatskoj nije dobra, ne zato što slabo radimo, nego jer infrastrukutra ne funkcionira”, komentira urednik portala Ideje.hr i predavač na Vernu Željko Ivanković.
Guverner Boris Vujčič uvjeren je da će se obaveznim iskazivanjem cijena u kunama i eurima šest mjeseci prije promjene valute spriječiti zaokruživanje cijana u eurima na štetu potrošača. Ipak, blago povećanje sigurno nećemo izbjeći.
“Građani će sigurno tvrditi da cijene rastu, a statistički zavod da padaju”, kaže Ivanković.
Hoće li kamate na kredite padati također ovisi o nizu faktora, a ne samo o valutnom riziku.
Ivanković smatra da će one uvijek biti nešto veće nego u najrazvijenijim zemljama eurozone, ali pritisak javnosti sigurno može djelomično utjecati na politiku banaka.
“Ulazimo zauvijek u zonu, a i u toj zoni kamate fluktuiraju. Ovisit će o trenutku u kojem se priključujemo”, kaže Ivanković.
Jednostavnih odgovora nema, ali zato sigurno ima vremena za pripremu. Jer po optimističnom scenariju, na hrvatskim bankomatima eure ćemo podizati najranije za 5 godina.
Iako ćemo se do uvođenja eura još načekati, jasno je i da su Vlada, ali i guverner HNB-a u već sada u snažnoj kampanji. Zato i ne čudi što su se na jučerašnjoj konferenciji posvećenoj euru isticale uglavnom njegove dobre strane. Ipak stiže i sve više kritika: troškovi konverzije se dobro ne ističu, ne uvažavaju se ekonomski ciklusi i recesije te se olako gleda u budućnost.
Dvije stvari koje u strategiji uopće nisu navedene kao mogući trošak, upozorava Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu.
“Onog trenutka kada se vi odreknete monetarne politike, onog časa kada uđete u recesiju – vi se oslanjate na dvije stvari, jedna je fiskalna politika, veća javna potrošnja a mi znamo da mi tako ne možemo stimulirati gospodarstvo, drugi način, na koji se prilagođava gospodarstvo kada dođe recesija je smanjenje plaća”, kaže Vizek.
Odgovor brzo stiže od guvernera Borisa Vujčića.
“Sve zemlje koje su bile u recesiji i u eurozoni su profitirale od toga. Znači, Grčka i za vrijeme Ciprasa, zato jer im je očito bolje u eurozoni odnosno van eurozone”, kaže Vujčić.
Još jedna primjedba koja je, kaže Vizek, i strategiji navedena, ali samo kao fus nota: “Onoga trenutka kad uvedete euro, vi implicitno kažete da vam je u redu da vam se stanovništvo iseljava svaki put kad vam se gospodarski ciklus okrene na negativno.”
Osim samog neuvažavanja ekonomsklh ciklusa, kritika je i kako nema jasne vizije za ovako dugi period.
Više pogledajte u prilogu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
