Inozemni financijski forenzičari započeli su u Agrokoru s analizom sumnjivih transakcija iz perioda dok je kompaniju vodio Ivica Todorić.
Izvanredna uprava, osim potvrde početka njihova rada, zasad ne želi otkriti nikakve detalje
Na što će se forenzičari fokusirati, koliko će trajati njihova istraga i tko je u konačnici najodgovorniji za lažiranje financijskih izvješća, tportal je razgovarao s profesorom Vinkom Belakom sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Posjetimo, revizija financijskih izvješća Agrokora za 2016. i 2015., koju je napravila revizijska kuća PwC, otkrila je niz nepravilnosti. Izišlo je na vidjelo to da su Ivica Todorić i njegova uprava, među ostalim, prikrivali primljene pozajmice/kredite, da nisu ispravno prikazivali troškove poslovanja, da su primljene pozajmice prikazivali kao novac i novčane ekvivalente i sl. Ukupna umanjenja kapitala kroz razne ispravke i operativni rezultat iznose čak 21,7 milijardi kuna.
Jedno od čestih pitanja je kako je moguće da je revizorska tvrtka Baker Tilly, koja je godinama radila reviziju za Agrokor, predvidjela tako velike nepravilnosti u bilanci. Zanima to i DORH te je osim bivših članova Uprave i Nadzornog odbora koncerna nedavno bio priveo i ispitao Olivija Discordija i Sanju Hrstić, donedavno zaposlenike hrvatske podružnice Baker Tillyja koja je u međuvremenu ugašena.
Profesor Belak ističe kako nije neuobičajeno to da od komercijalnih revizora, angažiranih od kompanija, mnoge nepravilnosti budu skrivene.
“Komercijalna revizija je pod stalnim pritiskom uprava revidiranih tvrtki da potpišu financijske izvještaje ili će izgubiti posao. Velika razlika između redovite komercijalne revizije i istraživačke revizije je upravo u tome što istraživačka revizija nije pod pritiskom već smijenjene uprave i ona može slobodno obaviti posao revizije u skladu sa svim normama i propisima”, rekao je Belak.
On očekuje kako će angažirani strani forenzičari ispitati puno više transakcija nego što je to u svojim prezentacijama iznio povjerenik Ramljak.
Za najosnovnije forenzičko ispitivanje u slučaju Agrokor, smatra profesor, trebat će barem pola godine, a za potpunu istragu i više. U Hrvatskoj trenutno radi više od 100 financijsko-računovodstvenih forenzičara, ali oni nisu organizirani za timski rad i zbog toga je bilo nužno angažirati stranu tvrtku.
“Troškovi takve forenzike se kod nas ne znaju. Može se pretpostaviti da će prvi dio obrade koštati barem jednako kao i obavljena istraživačka revizija PwC-a”, rekao je Belak.
Osim forenzičara koje je angažirala izvanredna uprava, isti posao za DORH rade njihovi stručnjaci. Za Belaka nema spora u tome da Državno odvjetništvo može koristiti analizu Agrokorovih forenzičara.
Kad se otkrije da su financijski izvještaji lažirani, odgovoran je direktor koji ih je potpisao. U nekim američkim slučajevima direktori su bili optuženi čak i kad nisu znali za prijevaru jer im se na teret stavilo to što nisu osigurali odgovarajuću internu kontrolu.
“Osim njega, odgovorni su oni koji su organizirali ili naređivali izvođenje manipulacija. Računovođe su rjeđe terećeni jer su oni najčešće radili to protiv svoje volje i naknadno su bili svjedoci na sudu. Revizori su redovito imali problema, ali su najčešće prolazili s nagodbom da će platiti veliku odštetu za nemaran rad. Revizorska tvrtka Arthur Andersen je propala nakon skandala s Enronom”, podsjetio je Belak u razgovoru za tportal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter|Facebook | Instagram.