Premda su ovogodišnjim planom reformi predviđeni značajni zahvati u mirovinskom sustavu, u prvoj godini mandata Plenkovićeve vlade na tom polju nije puno učinjeno.
Novi ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, koji je u lipnju zamijenio Tomislava Ćorića, rješavanje nagomilanih problema prebacio je u iduću godinu, uz obrazloženje kako treba ostaviti dovoljno vremena da se reforma kvalitetno pripremi u suradnji sa svim socijalnim partnerima.
Prema šturim informacijama koje smo dosad mogli čuti od ministra Pavića i onome što stoji u Nacionalnom planu reformi, promjene u mirovinskom sustavu trebale bi ići u smjeru jačanja drugog mirovinskog stupa, daljnjeg zaoštravanja kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, sužavanja pogodnosti za stjecanje beneficiranog staža te uvođenja nacionalne mirovine.
Unatoč protivljenju umirovljeničkih udruga i dijela stručne javnosti, vladajući planiraju ojačati drugi mirovinski stup, očekujući da će se tako dugoročno osigurati održivost cijelog sustava. Potporu drugom mirovinskom stupu ministar Pavić iskazao je na konferenciji Zagrebačke burze, naglasivši kako će se otvoriti pitanje povećanja izdvajanja za drugi stup.
Od 2002. u drugi stup uplaćuje se pet posto plaće, a da bi se održala postojeća razina mirovina, izdvajanja bi se trebala podići na 10 posto. Međutim, kako zbog nepovoljnog omjera zaposlenih i umirovljenika postoji velika rupa u prvom stupu, povećanje izdvajanja za drugi stup dosad se sustavno odgađalo, piše Tportal.
Oštrije kazne za prijevremeno umirovljenje
Kada je riječ o obeshrabrivanju prijevremenog umirovljenja, odnosno većem kažnjavanju onih koji se odluče na odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu, umjesto važećih umanjenja – koja ovise o godinama staža – planira se uvođenje jedinstvenog polaznog faktora neovisno o godinama navršenog mirovinskog staža.
Prema trenutno važećem zakonu, prijevremenim umirovljenicima mirovina se smanjuje od 1,2 do 4,08 posto godišnje, ovisno o godinama staža. Tako se maksimalno kažnjavaju muškarci koji idu u mirovinu s 35 godina staža i 60 godina života, kojima se mirovina umanjuje za 20,4 posto u odnosu na punu.
Postotak smanjenja ubuduće će se povećati na razinu s usporedivim zemljama Europske unije, u kojima se kreće od 3,6 do 7,5 posto po godini ranijeg umirovljenja. To znači da bi se maksimalni postotak smanjenja mogao popeti na više od 30 posto.
Beneficirani staž na kapaljku
Na dnevnom redu bi se trebale naći i mirovine s beneficiranim stažem, na koje imaju pravo osobe zaposlene na teškim i za zdravlje opasnim zanimanjima. U Hrvatskoj je još uvijek stotinjak zanimanja s beneficiranim stažem, poput vojnika, policajaca, radnika koji rukuju opasnim kemikalijama i sl.
Nakon provedene revizije utvrđeno je da je uvođenjem novih tehnologija, unapređenjem sigurnosnih i drugih uvjeta rada prestala potreba za beneficiranim stažem na pojedinim radnim mjestima. Prema očekivanjima, za više od polovine radnih mjesta mirovinske povlastice bit će ukinute ili će stupanj beneficija biti osjetno smanjen.
Reformski potezi trebali bi se pozabaviti i mirovinskim dodatkom te formulom za usklađivanje mirovina, problemima zbog kojih dolazi do neravnopravnosti starih i novih umirovljenika te zaostajanjem mirovina za plaćama.
Kako pomoći umirovljenicima iz drugog stupa?
Ako se ništa ne poduzme, novi umirovljenici, čije će se mirovine formirati iz prvog i drugog stupa, imat će znatno manja primanja od postojećih umirovljenika koji dobivaju mirovine samo iz prvog stupa i automatski ostvaruju pravo na dodatak od 27 posto.
Riječ je o osobama koje su 2002. (u trenutku uvođenja drugog mirovinskog stupa) imale manje od 40 godina, znači svim onima koji su rođeni 1962. godine i kasnije. Oni nemaju pravo na dodatak, a iznos ušteđen u drugom stupu nije dovoljan da nadoknadi razliku.
Ministar Pavić uvjerava da će se naći model kojim će svi biti zadovoljni. Pritom napominje da Vlada neće žuriti s rješenjem jer se povećani priljev umirovljenika iz drugog stupa očekuje tek 2019. godine.
Za nove umirovljenike neće trebati isplaćivati dodatak od 27 posto nego manje, jer će se dio razlike pokriti iz drugog mirovinskog stupa. Prema simulacijama, za prvu generaciju osoba s punim stažem, one koji će u mirovinu ići 2022., trebat će osigurati dodatak od oko 20 posto. On će se postupno smanjivati kako se bude povećavalo razdoblje uplata u drugi mirovinski stup.
Pritom treba naglasiti da bi se izjednačavanje moglo dogoditi i ranije, ako u međuvremenu dođe do povećanja izdvajanja za drugi stup.
Pravednija formula za usklađivanje mirovina
Umirovljeničke udruge godinama upozoravaju na zaostajanje mirovina u odnosu na plaće. Premda je ove godine provedena rekordna indeksacija, odnosno usklađenje, nakon čega su mirovine skočile za 2,55 posto, iz Matice umirovljenika upozoravaju da su zbog nepravedne ‘švicarske’ formule, po kojoj se računa usklađivanje, zaostale za rastom plaća najviše u zadnjih 18 godina. Prema njihovom izračunu, od početka usklađivanja po neadekvatnoj formuli mirovine su zaostale za rastom plaća čak 13,84 posto.
Po sadašnjim pravilima, mirovine se usklađuju dva puta godišnje (u travnju i rujnu) tako da se zbroje postoci rasta bruto plaća i potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu te tako dobiveni iznos podijeli s dva.
Prijedlozi idu u smjeru da se mirovine ubuduće usklađuju samo s troškovima života ili samo s plaćama i to u istom postotku kako rastu troškovi odnosno plaće.
Nacionalna mirovina za kraj
Jedna od restriktivnih mjera koja je donedavno bila u opticaju je i ona o ranijem produženju životne dobi za umirovljenje na 67 godina. Prema važećem zakonu, sa 67 godina u punu mirovinu išlo bi se od 2038. godine, a ideja je bila da se rok za podizanje dobne granice pomakne na 2030. godinu. Time bi duži radni vijek zahvatio sve rođene poslije 1965. godine.
No čini se da su vladajući odustali od te ideje jer su shvatili da Hrvati žive bitno kraće od europskog prosjeka.
Ministar Pavić najavio je i ostvarenje predizbornog obećanja HDZ-a o uvođenju tzv. nacionalne mirovine, ali je taj potez mudro ostavio za kraj mandata.
Podsjetimo, vladajući su najavili da će nacionalnu mirovinu dobiti svi građani koji ne ostvare pravo na starosnu mirovinu, a naknada bi trebala iznositi 40 posto minimalne plaće (oko 1000 kuna), piše Tportal.
