Nova opasna droga stigla je u Hrvatsku: vrlo lako se nabavlja, a u Europi već sije smrt.
Nova psihoaktivna tvar iz skupine sintetskih kanabinoida pod marketinškim nazivom Blow, koja je u Europi već uzela nekoliko života, stigla je na hrvatsko tržište, piše Slobodna Dalmacija.
Prvi put u nas proizvod Blow zaplijenila je policija na području Osječko-baranjske županije u ljetnim mjesecima, a o čemu je točno riječ, otkriveno je u rujnu.
To je spoj iz četvrte generacije sintetskih kanabinoida, inače dizajniranih s ciljem oponašanja učinaka kanabisa, a pronađen je u biljnoj mješavini sadržanoj u crno-žutim plastičnim omotima. Tvar je u Europi pronađena i u proizvodima marketinškog imena Kush, Jocker, Mary Joy te AK-47.
Potvrđuje to Sanja Mikulić, zamjenica ravnatelja Vladina Ureda za suzbijanje zlouporabe droga. Dodatno je zabrinjavajuće to što su nove generacije psihoaktivnih spojeva sve toksičnije.
U Europi 650 novih droga
“Dokazano je da su sintetski kanabinoidi izuzetno toksični i štetni za ljudsku konzumaciju. Diljem Europe bilježi se niz trovanja, od kojih neka čak sa smrtnim ishodom. Simptomi trovanja sintetskim kanabinoidima su ošamućenost, vrtoglavica, ubrzan rad srca, mučnina, povraćanje, bol u prsima, zujanje u ušima, glavobolja, anksioznost, tahikardija i kognitivne teškoće”, upozorava Sanja Mikulić.
Osim sintetskih kanabionida, na tržištu novih droga danas nalazimo i niz drugih psihoaktivnih spojeva, uglavnom stimulansa, ali u nekim dijelovima Europe raste pojavnost izuzetno toksičnih sintetskih opioida uz čiju se konzumaciju također veže niz trovanja i smrtnih slučajeva.
Trenutno je u Europi pod nadzorom 650 novih psihoaktivnih tvari, a u posljednjih sedam godina u Hrvatskoj je otkriveno 105 novih spojeva!
“Najčešće se koriste sintetski kanabinoidi koji su dizajnirani tako da oponašaju učinke kanabisa. Takvi su proizvodi dostupni u marketinški privlačnim pakiranjima i imaju različite nazive kao što su Galaxy, Rainbow, Atomix, Sharp, Blow, Leaf, Zombi. Nažalost, točni razmjeri štetnih zdravstvenih posljedica nisu poznati budući da zdravstvene ustanove ne raspolažu analitičkim standardima kojima bi se točno mogla odrediti tvar ili skup tvari koje su uzrokovale trovanje, iako je dosad prijavljen značajan broj sumnjivih incidenata u raznim dobnim skupinama”, ističe Mikulić.
Podsjeća i kako je u tijeku razvoj kliničko-toksikološke mreže Sustava ranog upozoravanja, na kojemu intenzivno radi Medicinski fakultet u Splitu s nekoliko zdravstvenih ustanova, pa ćemo uskoro moći raspolagati točnijim informacijama o akutnim trovanjima psihoaktivnim tvarima, koja su posebno česta na sve brojnijim glazbenim festivalima.
Akcije u smart shopovima
Sintetske droge u Europu uglavnom dolaze iz Kine i Indije, a u Hrvatsku s europskog tržišta budući da su u nekim državama članicama otkrivena postrojenja za tabletiranje i pakiranje proizvoda koji sadrže nove psihoaktivne tvari.
Iz Vladina Ureda napominju kako je značajan dio tih spojeva legalan u brojnim državama članicama EU-a, za razliku od Hrvatske, koja je generičkim popisom droga većinu njih stavila pod zakonsku kontrolu.
No, dok su se nekada nove droge prodavale uglavnom u specijaliziranim trgovinama, tzv. smart ili head shopovima, kioscima i tobacco shopovima, danas se sve učestalije nabavljaju preko interneta. Doslovno tako stižu na kućni prag.
“Brojni smart/head shopovi imaju svoje internetske stranice te nude online prodaju tzv. osvježivača prostora, ali postoje i brojne specijalizirane stranice koje nude različite nove droge kao istraživačke kemikalije i dodatke prehrani. Dio novih droga može se pronaći i na ilegalnom tržištu droga. Tijekom posljednje tri godine provedeno je nekoliko koordiniranih akcija u smart shopovima po cijeloj Hrvatskoj u kojima su sudjelovali sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva, djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova, Carinske i Porezne uprave Ministarstva financija, što je rezultiralo zatvaranjem većeg dijela navedenih trgovina, kao i pokretanjem prekršajnih postupaka protiv fizičkih i pravnih osoba”, podsjeća Sanja Mikulić.
Za Hrvatsku su ovi podaci posebno zabrinjavajući i u kontekstu posljednjeg ESPAD-ova istraživanja (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima) iz 2015. godine, koje se provodi među 15-godišnjacima i 16-godišnjacima iz tridesetak europskih zemalja, piše Slobodna Dalmacija.
Upravo ti podaci pokazuju da su hrvatski učenici te dobi prema podacima o uzimanju novih psihoaktivnih droga bili iznad europskog prosjeka: njih oko sedam posto navelo je da je u životu barem jednom probalo nove psihoaktivne droge, dok je prosjek ESPAD zemalja četiri posto.
Strašne brojke
Brojčano to možemo ilustrirati ovako: ako je u toj dobi nešto više od 80 tisuća hrvatskih učenika, proizlazi da je njih gotovo 6000 barem jednom u životu konzumiralo neku novu psihoaktivnu drogu! Istraživanje je, uz to, pokazalo da učenici u prosjeku češće koriste nove psihoaktivne droge nego, na primjer, amfetamine, ecstasy, kokain ili LSD.
Unatoč tome što je naš sustav organiziran za borbu protiv te pošasti i što je velik dio novih psihoaktivnih tvari pod zakonskim nadzorom, ponekad je gotovo nemoguće posve kontrolirati te procese.
“Kontinuirano se sintetiziraju novi spojevi koji imaju slična svojstva kontroliranim tvarima, no zbog drugačije kemijske strukture ipak ne podliježu zakonskim mjerama. S obzirom na to da je tržište novih droga izuzetno dinamično, novi spojevi pojavljuju se gotovo na tjednoj osnovi”, upozorava Sanja Mikulić.
Na konferenciji u Zagrebu stručnjaci su tako, uz ostalo, intenzivno raspravljali o sadržaju smjernica za postupanje službenih osoba s izuzetno toksičnim opioidima iz skupine fentanila koji su vrlo rašireni na području Baltika, ali su sve više prisutni i u skandinavskim zemljama te u zapadnoj Europi.
Na sreću, kaže Sanja Mikulić, ta vrsta droge još uvijek nije dostupna u Hrvatskoj, no unatoč tome valja preventivno djelovati, u čemu je neizbježna upravo ovakva regionalna suradnja.
