Situaciju u Agrokoru u Novom danu komentirao je predsjednik Hrvatske udruge ekonomista Ljubo Jurčić.
Zašto sud u BiH nije priznao lex Agrokor i što to znači za novu strategiju izvanredne uprave koja planira zadržati Agrokor kao kompaniju?
“Odluka je temeljena na suverenitetu i pravnom poretku prema kojemu država može donositi zakone koje smatra korisnim za tu zemlju. Hrvatski sabor mogao je tako donijeti zakon o Agrokoru. S druge strane postoje međunarodni zakoni i konvencije koje moraju biti ugrađeni i ne smiju biti u sukobu s konvencijama koje je država potpisala.
Što se tiče BiH ona je samo rekla da zakoni koje donosi Hrvatska vrijede u Hrvatskoj, ali ne smiju se primjenjivati u BiH jer zakon u BiH donosi njihov parlament.
Ukratko, to je u skladu s pravnim poretkom te zemlje. Lex Agrokor u Hrvatskoj jedino može pobiti Ustavni sud, ali to ne obavezuje nijednu državu, ako nije u skladu s međunarodnim konvencija, da prizna taj zakon..
Poduzeća Agrokora koja posluju u BiH i drugim zemljama su pravne osobe te zemlje i na njih se odnose zakoni te zemlje. Zaštićeno je pravo vlasništva.”
Ugrožava li ovo mogućnost postizanja nagodbe?
VEZANE VIJESTI
“Jednim dijelom da, većim će ako isti li kontra zakon donesu BiH, Srbija ili Slovenija… Da se zaštite od prisilnog zakona Hrvatske, da uzima imovinu na štetu osoba u BiH. Ukratko, za sada zasigurno ugrožava, ne mogu se naplatiti.”
Izvanredni povjerenik Ante Ramljak tvrdi da bi to bio loš potez za one koji se žele naplatiti. Kako to utječe na brendove Agrokora? Koliko bi Jamnica izgubila ako izgubi Kiseljak ili Ledo ako izgubi Frikom? Bi li te tvrtke imale istu vrijednost?
“Ne bi imale istu vrijednost kao sada. Agrokor je jedna multinacionalna kompanija po definiciji. Cilj takvih kompanija, prije svega onaj nevidljivi, je ekonomija mjera, obujma. Ako se rascijepi Mercator na svoju stranu, kompanije u Srbiji na svoju, u BiH na svoju to će se rascijepiti u tri pravne osobe, u tri kupca koji će se pojaviti kod jednog dobavljača i automatski bi imali slabiju poziciju.
Kompanija tako gubi puno. Kad se kupuje, ne kupuje se samo kompanija, nego se kupuje i tržište. Vidimo da su druge kompanije koje su bile konkurentne Agrokoru i Konzumu puno više rasle prošlih godina, to znači da je potencijal ovog tržišta još uvijek veći nego što je Agrokor iskoristio. Ove zemlje, osim Slovenije su na dnu Euroe, dakle tržište će rasti. Kad kupujete tu kompaniju vi kupujete i tržište. Kupujete potencijalnu vrijednost koju može imati sljedećih 20 godina.”
Ivici Todoriću se prigovara netransparentno poslovanje, da u izvješćima nije odvojio dugovanja financijskim institucijama od rove vjerovnika. Zašto to sada nije učinila ni izvanredna uprava?
“U ovom postupanju sada je bila dosta euforije, dosta podataka je izneseno koji puno pokazuju i puno prikrivaju. Treba se otkloniti iskušenja da sada ovi koji vode pokušavaju sve prije pokazati lošijim da opravdaju lex Agrokor, a Todorić pokušava svojim metodama sve to pobiti.
Tu su razni podaci koji su u apsolutnim brojkama nepojmljivi. Sad je li to se relativizira na ukupne prihod… Trošak oko milijardu, dvije nije prikazan i to zvuči ogroomno. Ali ako je to na ukupne prihode od 100 miijardi, to svako poduzeće ima.. To će biti u budućnosti izvor velike prepirke.”
Vodi li sada izvanredna uprava kompaniju transparentno?
“U užem smilu, vjerojatno da. Nagodba se ne može postići samo temeljem prošlosti koja još nije raščišćena. Koliko vrijedi skladište, koliko kompanija… To je zapravo procjena. Nemamo podatke koji su potencijali kompanije, njezinih sastavnica – Zvijezde, Leda, Belja… Da bi se vidjela mogućnost koliko se starih dugova može isplatiti kroz budućnost.
Zašto ne znamo koliko je starih dugova i točno kome isplaćeno?
“Da, to je isto pitanje koje postavlja sumnju. No ima jedno bitnije pitanje. Potražvanja Agrokorovih kompanija – sad će se pokazati da su neka od otpisanih dugovanja zapravo plaćena. To je veliko pitanje. velike kompanije koje su konglomerat imaju između sebe interno poslovanje, imaju zajednički servis koji radi financije za sve tvrtke unutar grupe da bi se optimizirao novac na temelju kompanije. Ništa to nije teško, ali to sve treba znati i vidjeti koji je duh kompanije bio. To nismo vidjeli.
Ne vidimo koncepcije kako će raditi Agrokor u okviru izvanredne uprave. Diče se da su toliko sposobni da su u šest mjeseci uspjeli povećati poslovanje, a većina koji su tamo se nisu bavili takvim poslovanjem.”
Je li sporan velik broj savjetnika? Je li opravdano da imate više od 100 savjetnika i biti osiguran menadžerski na sve moguće troškove?
“To apsolutno nije potrebno. Nisu bili potrebni strani savjetnici. Sve starije tvrtke su digli Hrvati, kad je došla tranziija odjednom Hrvati ništa ne znaju. Hrvatski revizori i hrvatsko knjigovodstvo rade po međunarodnim pravilima. Ti angažmani, ti iznosi su nepojmljivi. To je uvreda za hrvatsku ekonomsku, knjigovodstvenu i revizorsku struku. Ja sam bio u više sličnih slučajeva, mi smo sve radili s postojećim kadrovima,”
Uoči sjednice Vlade u četvrtak u Banske dvore je stigao ruski veleposlanik Anvar Azimov. Znamo da je ruski Sberbank jedan od najvećih Agrokorovih vjerovnika.
“Velike kompanije su uvijek središte bavljenja politike, a imate i element geopolitike. Situacija u Agrokoru, barem 95 posto, bila je poznata svima pa tako i Sberbanku. Oni su imali interesa ovdje.
Ciljevi Hladnog rata su ostali, sredstva se mijenjaju. Geoekonomika zamijenjuje geopolitiku.
Koju ili čiju poruku nosi Azimov u Vladu?
“Vjerojatno ono što je rekao i direktor Sberbanka, da žele naplatiti što više potraživanja. Vjerojatno će dati do znanja da ako se veći dio potraživanja naplati da će to utjecati na poboljšanje političkih odnosa. To se nikad ne kaže direktno, ali se to među političarima razumijeva.”
Dobili smo još jednu aferu oko stečaja, i to onih koji traju dulje od 20 godina.
“Hrvatska je u jednoj društvenoj krizi koje nije lišen ni pravosudni sistem. Tvrtke koje idu u stečaj nemaju konkurenta da ih kupi. Vani to tako bude, to je puno transparentnije. Ovdje u većini slučajeva stečaja nema drugih zainteresirani pa je sve na sucu koji ima sve ovlasti pa ih prenosi na stečajnog upravitelja. Nemamo ugrađen autoimuni sustav i to je plodno tlo za zloporabu položaja. Kad je neka tvrtka u stečaju ne može ništa raditi, a radnici, strojevi su dobri, samo je uprava bila loše. To je najveća ekonomska šteta.
