Velikan znanosti i izumiteljstva Nikola Tesla fascinira mnoge, svakoga na svoj način, a za ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak osebno je inspirativan zato što se, kako je rekla, nastavio baviti znanošću u trenutku kada ga je rijetko tko više doživljavao kao "znanstvenika od kalibra".
Ministrica Divjak u petak je, poput brojnih drugih posjetitelja, s pozornošću pratila okrugli stol posvećen Nikoli Tesli, a održan je u Tehničkome muzeju u Zagrebu koji nosi ime toga genija.
Podsjetila je kako su Teslu početkom 20. stoljeća prestali doživljavati kao znanstvenika od kalibra te ustvrdila kako se, bez obzira na to i usprkos tomu, Tesla nastavio baviti znanošću a to je, istaknula je, inspirira.
Dodala je kako je kao osobu koja je studirala matematiku i fiziku inspiriraju i drugi sadržaji vezani uz Teslu, ali je u ovome trenutku za nju vrlo inspirativno, kako je rekla, “da ste u teškim trenutcima uvjereni da radite dobre stvari i pokušavate nastaviti raditi u tome smjeru”.
pročitajte još
Divjak podržala inicijativu da se Teslin rođendan proglasi “danom izumitelja”
Ministrica je podržala i prijedlog predsjednice Udruge Nikola Tesla – Genij za budućnost Dragice Mihajlović da se Teslin rođendan, 10. srpnja njemu u spomen proglasi “danom izumitelja” u Ujedinjenim narodima, što je inicijativa koju smatra važnom i vrijednom.
Smatra i da događaji poput okrugloga stola o Tesli podižu svijest o njegovoj veličini, ne samo kod mladih ljudi nego i kod onih koji mogu pridonijeti tomu da obrazovanje i znanost budu u prvome planu.
Na molbu novinara, ministrica se osvrnula i na aktualnosti vezane uz provedbu kurikularne reforme. Tako je na pitanje može li se reći da “gledamo u budućnost” kako je to prije pet godina poručio u Zagrebu general Ante Gotovina nakon oslobađajuće presude na sudu u Den Haagu, odgovorila da je ta rečenica baš došla do izražaja u četvrtak, kada se i slavilo pet godina od oslobađajuće presude hrvatskim generalima i oni su se vratili u domovinu.
Jer, istaknula je, “baš u četvrtak promovirali smo novi program informatike i njegovo uvođenje u osnovne škole, a to je ipak taj pogled u budućnost koji se možda čini simboličan, iako nije samo simboličan”.
Na novinarsku konstataciju da se “reforma obrazovanja ne pokreće”, Divjak je odgovorila kako je tijekom pet mjeseci od kada obnaša dužnost ministrice znanosti i obrazovanja pokrenuto puno projekata, intenzivno se radi na pripremi dokumentacije ali je, ustvrdila je, potreban i novac kako bi se reforma mogla pokrenuti.
Jer, objasnila je, nakon što je napravljena određena ‘papirnata podloga’, sada su u tijeku stručne i javne rasprave, dokumentacija se šalje na međunarodne recenzije. Sve to moramo napraviti kako bismo uopće mogli u određenom broju škola, a riječ je o 60 do 70 škola koje ćemo pripremiti, u idućoj školskoj godini uvesti nove kurikulume, rekla je.
“Treba ipak znati da, ako se nešto priprema, kao što su dokumenti, da je to dobar start, ali još ima puno posla”, zaključila je ministrica Divjak.
