Još ljetos je u zakonu bila predložena granica od pet, potom od sedam godina da bi je Ministarstvo poljoprivrede na kraju diglo na 10 godina.
Upozorenja struke kako s novim Zakonom o šumama, koji je nedavno prošao javnu raspravu, za sedam godina slijedi betonizacija Dalmacije, jučer su opovrgnuli iz Ministarstva poljoprivrede ističući kako su granicu prenamjene zemljišta pod šumama zahvaćenih požarom u Hrvatskoj s kompromisnih sedam digli na 10 godina. Još ljetos je ta predložena granica u zakonu bila pet godina, potom sedam, da bi se nakon javne rasprave i sve glasnijih prigovora iz udruženja šumara, udruga privatnih šumovlasnika, zelenih, nezavisnih sindikata… ipak poslušao glas razuma.
10 puno ili premalo?
No treba li na zgarištima nekadašnjih šuma – a samo su proteklog ljeta izgorjele 43 tisuće hektara šuma i šumskog zemljišta u RH, od kojih 39 tisuća ha na području Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Šibensko-kninske županije – uopće dopustiti gradnju apartmana s obzirom na to da stari Zakon o šumama, koji je još uvijek na snazi, dopušta tek njihovu prenamjenu, primjerice, u poljoprivredne površine?
pročitajte još
Poučeni iskustvom Grčke, gdje se prenamjena ekspresno odvijala u korist građevinskih radova i apartmanizacije, mnogi i na minimalac od 10 gledaju sa skepsom. No iz ministarstva Tomislava Tolušića odgovaraju kako će se nakon isteka 10 godina buduća namjena šuma i šumskog zemljišta planirati kroz prostorne planove jedinica lokalne i područne samouprave, uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, s time da je nacrtom prijedloga zakona o šumama propisana i obveza šumoposjednika da saniraju površine opustošene požarima u roku od dvije godine.
“Ništa još nije gotovo. Na državnim je tijelima tek da zakon napišu, a potom ga prihvate Vlada i Sabor. Pretpostavljam da je namjera zakona, kojim je ljestvica prvo bila postavljena na pet godina, bila da lokalna zajednica u slučaju prenamjene ne mora dugo čekati. No bojali smo se da ne bude namjernog paljenja bude li se išlo u tom smjeru”, kaže Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, koje se zalagalo za minimalnih 10 godina. Smatra kako je onima s lošim namjerama ipak predugo čekati taj rok kako bi se dokopali prenamijenjene zemlje i apartmana te da će se dotad šumsko područje poharano požarom sanirati.
“Nakon obvezne sanacije u prve dvije godine, tri godine trebaju i za pošumljavanje, tako da bi se za 10 godina prenamjena šumskog zemljišta u beton sigurno manje isplatila ako su u nju već uložena neka sredstva”, kaže Vlainić.
Po novom zakonu, međutim, nije upitna samo moguća apartmanizacija na zemljištu koje je donedavno bilo šumsko. U planu su i šume od posebne namjene u kojima će biti dopuštena gradnja igrališta za golf, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata, upozorili su ovih dana iz Zelene akcije, piše Večernji.
