Premijer Andrej Plenković obratio se javnosti povodom današnjih događaja u Haagu gdje je Slobodan Praljak, nakon osuđujuće presude popio otrov od kojega je nakon nekoliko sati umro.
Tijek događaja iz minute u minutu čitajte OVDJE.
Dio presude koji se odnosi na neuvažavanje žalbi presude šestorci u cijelosti je nepravedan i neutemeljen i kosi se s povijesnom činjenicom i istinom, stoga je ovakav stav presude neprihvatljiv. Što se tiče Martića, nas iznenađuje da taj isti sud to nije vidio. Svi koji su živjeli taj period, odakle su procesi vođeni i na koji način je vođena politika tadašnjeg Miloševićevog režima, sasvim je jasno da je to bit cijelog procesa i glavni razlog zbog brojnih žrtava koje su se dogodile u svim zemljama nakon raspada SFRJ, rekao je Plenković.
Istaknuo je da ne misli da će presuda negativno utjecati na odnose Hrvata i Bošnjaka u BiH. “Mislim da je odnos između Hrvatske i BiH odnos povjerenja, odnos partnerstva i potpore i tu politiku će RH nastaviti voditi. Želimo biti okrenuti budućnosti, okrenuti pomirbi, stabilnosti i satisfakciji svih žrtava svih kaznenih djela koja su se dogodila na području BiH. Smatram da većeg zagovornika za daljnji europski put od Hrvatske BiH zasigurno nema. Mi ćemo takav dijalog nastaviti s BiH”, rekao je Plenković.
Upitan za posljedice presude za Hrvate u BiH, Plenković je ponovio da je Vlada nezadovoljna presudom. “Što se tiče položaja hrvatskog naroda u BiH, on je jedan od tri konstitutivna naroda, ima svoju ulogu, prava i očekujem da sva ta prava budu zajamčena od strane druga dva konstitutivna naroda. Kad je riječ o političkom aspektu zbivanja devedesetih, tu je stav Hrvatske vrlo jasan, stav Hrvata u BiH je vrlo jasan, a kad je riječ o mehanizmima koji su nam raspolaganju, ovo je zadnja presuda haškog suda kao takvog, ali ostaju elementi za reviziju postupka, a s druge strane politički mehanizmi su pokretanje ovog postupka pred Vijećem sigurnosti, koje je utemeljitelj suda za bivšu Jugoslaviju”, rekao je Plenković.
Smatra da je na predsjedniku i tajništvu suda da ocijeni kako je došlo do propusta u kojemu je Praljak mogao unijeti bočicu s otrovom u sudnicu. “Nije baš uobičajeno da se ovakvo nešto događa u sudnici, a kamoli u sudnici međunarodnog suda”, rekao je Plenković.
“Što se tiče našega odnosa prema šestorici Hrvata iz BiH, potpora Vlade RH u smislu dokumentacije koja je bila potrebna, konzultacija tijekom godina koliko je proces trajao, posjeta u Haagu, naša diplomatska predstavnica i konzularni službenici su sve ove godine bili angažirani i u stalnom kontaktu, bez obzira tko je bio na čelu Vlade. Nismo razmatrali tehnička pitanja koja bi se odnosila na prijevoz, ali bit ćemo u kontaktu kao i dosad i vodit ćemo računa o njima osobito u ovako zahtjevnom trenutku i posebno nakon ovoga što se dogodilo u sudnici”, rekao je Plenković.
Novinari su ga upitali kako je osobno doživio čin generala Praljka. “Izrazito emotivno i ja i svi članovi Vlade koji smo bili ovdje. Iskreno, izuzetno nam je žao. To pokazuje toliki stupanj uvjerenosti kod Praljka da je sve ono što je radio – radio s ciljem da radi dobro za hrvatski narod. Ovakav čin ne sjećam se da je uopće viđen. Mislim da predstavlja još jednu njegovu poruku svima da učinimo sve da se presuda koju je on očito smatrao nepravednom i neprihvatljivom i njene eventualne posljedice na hrvatski narod, osobito u BiH, ne učini onakvom kakva je mogla izgledati u današnjem trenutku”, rekao je Plenković.
Komentirajući izjave Vesne Pusić, koja je rekla da je presuda epilog loše i pogrešne politike devedesetih, Plenković je ponovio da je prvi hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman, najzaslužniji što danas imamo neovisnu Hrvatsku, ali i da je njegova politika prema BiH uvijek bila usmjerena da se održi njezina teritorijalna cjelovitost. “Ne prihvaćam takve ocjene, naprotiv, povijesna istina pokazat će da je Hrvatska uvijek bila ona koja je stajala uz i podupirala BiH kao što to radi danas”, rekao je Plenković.
Upitan hoće li presuda imati utjecaj na pomirenje u regiji, premijer je istaknuo da Hrvatska želi da se odnosi sa svim državama nastali na području bivše SFRJ nastave u duhu dobrosusjedstva, međusobne suradnje i mira, ali i da Hrvatska želi riješiti preostala otvorena pitanja, od kojih su mnoga iz vremena agresije, gdje su bolne rane među narodima. “Moramo se okrenuti budućnosti, uvijek imati pijetet prema žrtvama, bez obzira iz kojega naroda dolaze, i okrenuti stranicu povijesti i okrenuti se budućnosti”, rekao je Plenković.